U MEDIJIMA njemačkog govornog područja se ovih dana dosta piše od 30. godišnjici raspada Jugoslavije, a razgovor s uglednim bečkim ekonomistom Mariom Holznerom u povodu toga objavila je i Austrijska press agencija (APA) koju prenosi većina austrijskih medija.
Politički se njen kolaps nije mogao spriječiti, ali ekonomski bi se isplatilo sačuvati Jugoslaviju, ističe Holzner s Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW) u intervjuu za APA-u. Holzer je zapravo komentirao ekonomske aspekte Jugoslavije, kao i ekonomski razvoj država koje su nastale nakon njenog raspada.
"Hrvatska je u Jugoslaviji bila tehnološki lider, sada je na začelju EU"
"To bi bila prednost za sve zemlje, posebno za Sloveniju i Hrvatsku", rekao je izvršni direktor WIIW-a Holzner na pitanje kako bi se reformirana Jugoslavija ekonomski razvijala u posljednja tri desetljeća. Holzner je istaknuo da su slovenske banke ili hrvatski lanac benzinskih postaja bili aktivni u cijeloj Jugoslaviji.
"U Jugoslaviji su Slovenija i Hrvatska bile tehnološki lideri. Sada se Hrvatska, na primjer, nalazi na začelju EU", rekao je, misleći posebno na neprofitabilnu hrvatsku brodogradnju.
Trideset godina nakon kraja Jugoslavije, Slovenija i Hrvatska i dalje su najnaprednije bivše republike, ali njihovo vodstvo nad ostatkom bivših jugoslavenskih zemalja se smanjuje. Pristupanje Europskoj uniji 2004. (Slovenija) i 2013. (Hrvatska) ne odražava se jasno u razvoju bruto domaćeg proizvoda po stanovniku, ističe ovaj bečki ekonomist.
Crna Gora je napravila najveći ekonomski skok
Crna Gora je napravila najveći ekonomski skok naprijed u posljednjih 20 godina, prešla na turizam nakon sloma svoje aluminijske industrije i stoga si može priuštiti visok deficit, objasnio je Holzner. U maloj jadranskoj državi, koja je usvojila euro kao nacionalnu valutu, postoji daljnji potencijal za turističku ekspanziju. S druge strane, druge zemlje poput Srbije ili sjeverne Makedonije "nisu posve neuspješne" oslanjajući se na jačanje svoje industrije, oprezan je Holzner.
Promjena gospodarske paradigme kao posljedica korona-krize mogla bi regiji dati ekonomski poticaj. Holzner se poziva na trend "približavanja" kako bi se smanjila ovisnost o proizvođačima u istočnoj Aziji. Uz to, plaće u Srbiji sada su niže nego u Kini, naglasio je direktor Bečkog instituta. Već postoje znakovi da se investitori više orijentiraju prema jugoistočnoj Europi nego istočnoj Aziji, kaže Holzner.
Premala nacionalna tržišta
"Svatko bi imao koristi od ulaska u EU", naglasio je Holzner u vezi bivših jugoslavenskih republika koje su izvan Unije. Napokon, domaća tržišta država bivše Jugoslavije toliko su mala da je povećanje produktivnosti moguće samo s pristupom većem tržištu.
"To su malene zemlje koje zajedno imaju polovicu grčkog BDP-a", objasnio je stručnjak za APA-u. Ali bilo bi "izgubljeno vrijeme" kad bi države čekale na punopravno članstvo u EU, pogotovo jer su za to pooštreni uvjeti nakon "loših iskustava" s Bugarskom i Rumunjskom, pa tako postoje i političke blokade.
Kao "mješovita ekonomija" s otvorenom migracijskom politikom, Jugoslavija je bila bolje razvijena od zemalja komunističkog Istočnog bloka.
Pogrešna valutna politika
"Problemi usidreni u jugoslavenskom sustavu su i danas vidljivi", rekao je Holzner, misleći na važnu ulogu menadžera u "samoupravnim" jugoslavenskim tvrtkama ili na stavove prema valuti. Zbog turizma i gastarbajtera došlo je računanja u njemačkim markama, zbog čega ljudi u regiji danas i dalje ne računaju u odgovarajućoj nacionalnoj valuti, već u eurima. Budući da devalvacija nije bila dopuštena, rezultat su precijenjena nacionalna valuta, visok deficit, kao i stagnirajuće plaće i visoke brojke nezaposlenosti, smatra bečki ekonomist.
Za Sloveniju je uvođenje eura 2007. godine imalo dalekosežne i ne samo pozitivne posljedice, ističe Holzer. Pridruživanje zajedničkoj valuti omogućilo je jeftine zajmove koji su se, između ostalog, koristili za otkup firmi. Godinu dana kasnije zemlja je tijekom financijske krize došla na rub bankrota, državni bankarski sustav teško je pogođen, a brojne vodeće tvrtke prodane su u strane ruke. "To je bila povijesna katastrofa za slovensko gospodarstvo", rezimira Holzner.