SABORSKA oporba iskazala je zadršku spram izmjena koje je u Zakonu o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika predložila vlada, bojeći se negativnih učinaka na okoliš, a najizravniji u tome bio je HSS-ov Krešo Beljak.
"HSS je protiv tog zakona jer je bušenje Jadrana opasno i velika je mogućnost onečišćenja otoka i priobalja", rekao je Beljak, napominjući da se HSS zauzima za zelene tehnologije.
Odbacio je tumačenja da će se ugljikovodici istraživati radi korištenja geotermalne energije.
"To je notorna laž", ustvrdio je, navodeći da se zapravo radi o paravanu da bi se pronalazila nova ležišta nafte i plina.
Bulj: Moramo zaštititi krš zbog pitkih voda
Miru Bulja (Most) brinu pak istraživanja na Dinaridima, poziva da se zaštiti hrvatski krš zbog pitke vode oko koje će se, kaže, u budućnosti u svijetu voditi bitke.
"Moramo zaštititi naš krš zbog pitkih voda, ti pitki bazeni najčišće vode prepušteni su stranom investitoru koji će nemilosrdno bušiti, istraživati i eksploatirati ta područja i neminovno će doći do ugroze pitkih voda", ustvrdio je Bulj.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivo Milatić uvjerava da vlada radi isključivo u interesu hrvatskog naroda i da nije dana ni jedna dozvola za istraživanje ugljikovodika u području koje je zaštićeno.
"Tamo gdje su dane ne postoji ugroza za prirodu i okoliš", rekao je Milatić.
Veza frakturiranja i potresa
Hrvoje Zekanović (HRAST) smatra da postoji znanstveno dokazana veza između frakturiranja, metode ubrizgavanja vode u tlo da bi se nafta i plin istisnuli iz podzemlja, i seizmičke aktivnosti, odnosno potresa.
"Kraj koji je nedavno zadesio potres je blizu eksploatacijskih polja ugljikovodika i pozivam da se otkloni svaka mogućnost utjecaja na seizmičku aktivnost te, ako postoji i minimum opasnosti, da se zabrani", pozvao je zastupnik.
Zabranu frakturiranja pozdravlja i Vesna Vučemilović (DP) koja poručuje da turizam, strateška hrvatska djelatnost, i bušotine ne idu zajedno.
Sandra Benčić (ZLB) ima niz zamjerki na zakon, upozorava da se geotermalne vode u njemu ne tretiraju kao vode, nego kao rudno bogatstvo, da se, u odnosu na obnovljive izvore, favoriziraju fosilna goriva. "Umjesto da forsiramo obnovljivce, mi dajemo prirodne resurse u privatne ruke da tri puta više naplaćuju ono što proizvode", rekla je zastupnica.
Državni tajnik Milatić odbacuje teze da se nije mislilo na zelenu tranziciju. "Pomisao da će za pet godina nestati potreba za ugljikovodicima je ravna bajci, oni će nam trebati u smanjenom obliku, ali će trebati", kazao je te naveo kako geotermalne vode za energetske svrhe nisu isto što i voda za piće.
"Za koga se predloženi zakon radi?"
I Miro Totgergeli (HDZ) navodi kako će nam ugljikovodici trebati i kao sirovina i energija.
"Opredijelili smo se da 2050. struju proizvodimo iz obnovljivih izvora energije, uglavnom iz sunca i vjetra, kad vjetar puše previše ili premalo, moramo imati rezervne kapacitete, tu će značajnu ulogu odigrati plin", kazao je.
Mirela Ahmetović (SDP) ključnim drži pitanje za koga se predloženi zakon radi - da bi se zaštitio onaj tko eksploatira prostor ili onaj čiji se prostor eksploatira?
Predloženim zakonom, objasnila je vlada, uvodi se značajnija transparentnost postupaka istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, uz uključivanje javnosti.
Tako se predlaže obveza objave nacrta pojedinih akata koji se odnose na naftno-rudarske projekte i građevinske dozvole, čiji sastavni dio moraju biti mjere zaštite okoliša i programi praćenja stanja okoliša. Kako bi javnost imala uvid i u pojedine uvjete koje su izdala nadležna tijela za te projekte i građevinske dozvole, to će biti objavljeno na mrežnoj stranici resornog ministarstva.