Prema jednoj teoriji o početku života, molekule slične DNK ili RNK koje su se replicirale pojavile su se kad su se sićušne preteče tih molekula polimerizirale u duge nizove. Ti su nizovi poslužili kao model za druge molekule koje su se na njih vezale i stvarale dvostruke polimere slične DNK.
No ta teorija vrijedi samo ako postoji nešto što izaziva razdvajanje dvostrukih nizova i omogućuje nastavak procesa, kaže Lathe dodajući kako je za razdvajanje dvostrukoga niza potrebna vanjska sila.
Lathe zaključke temelji na tehnologiji umnožavanja DNK u laboratoriju. DNK se izlaže djelovanju enzima na dvije različite temperature. Na nižoj temperaturi nizovi DNK se sintetiziraju, dok se na višoj temperaturi dvostruki niz raspada pri čemu se udvostručuje broj molekula. Zahvaljujući tom procesu, jedna molekula DNK može se pretvoriti u bilijun kopija nakon samo četrdeset ciklusa.
Lathe vjeruje da se nešto slično događalo i na Zemlji zahvaljujući Mjesecu.
Većina istraživača slaže se da se Mjesec formirao prije pet milijardi godina od krhotina koje su se odvojile od Zemlje nakon velikog sudara.
Milijardu godina poslije, kad se prema pretpostavkama pojavio život, Mjesec je bio mnogo bliže Zemlji nego danas. Usto, Zemlja se mnogo brže okretala, zbog čega su morske mijene trajale između dva i šest sati, a plima je zahvaćala nekoliko stotina kilometara kopna, kaže Lathe. Zbog toga se slanost obale dramatično mijenjala, a baš je ta promjena, drži Lathe, uzrokovala spajanje i razdvajanje dvostrukih nizova molekula sličnih DNK.
U vrijeme plime, koncentracija soli bila je niska. Dvostruka DNK u takvim se uvjetima raspada jer se nabijeni fosfatni spojevi na svakom nizu međusobno odbijaju. No, u vrijeme oseke koncentracija molekula i soli bila je vrlo visoka, a to je poticalo razvoj dvostrukih nizova molekula jer visoka razina soli neutralizira fosfatni naboj i sprječava razdvajanje nizova.
"Morske mijene davale su energiju potrebnu za spajanje i razdvajanje polimera", zaključio je Lathe.
Mnogi istraživači ne vjeruju da su DNK i RNK bile prve molekule koje se repliciraju. Graham Cairns-Smith sa sveučilišta u Glasgowu vjeruje da je najprije kristalizacijom minerala glime nastao mnogo jednostavniji "genetski" materijal.
On misli da Latheova teorija zaslužuje pozornost: "Bez obzira na to kakve su bile prve molekule koje se repliciraju, one su sigurno živjele u okolišu koji se mijenjao."
Ako je to točno, život se nije mogao razviti na Marsu, kaže Lathe. Fobos, veći od dva Marsova mjeseca, toliko je malen da su morske mijene koje on izaziva samo jedan posto morskih mijena koje uzrokuje naš Mjesec. "Kad bi i bilo vode na Marsu, život se ne bi mogao razviti jer se polimeri ne bi mogli replicirati", zaključuje Lathe.
(Hina) xdgk ydgk