"Zajedno će se naći afrički pjesnici iz zemalja kroz koje prolazi rijeka Niger i slovenski pisci, za taj događaj izrađena je i bibliografija afričkih djela prevedenih na slovenski jezik, a na okupu će se naći i nakladnici sa svojim izdavačkim planovima iz afričke književnosti", napominje, dodajući kako će "možda njihov okrugli stol biti i prigoda za uspostavljanje suradnje s hrvatskim izdavačima".
Cvjetičanin smatra kako bi bilo zanimljivo istražiti koliko je programa na hrvatskoj televiziji i radiju u posljednjih petnaestak godina posvećeno afričkim književnicima.
Podsjećajući na prve hrvatske susrete s afričkim kontinentom koje su imali moreplovci, zatim misionari, ističe kako su braća Seljan, Dragutin Lerman te Fran Mažuranić s putovanja po Africi krajem 19. stoljeća "ostavili vrijedne putopise i dnevničke zapise koji s pravom stoje na samom početku hrvatske putopisne književnosti izvaneuropskog prostora".
Navodi i značajnu ulogu akademika Petra Guberine, koji je u studentskim danima njegovao prijateljstvo s pjesnicima Aimeom Cesaireom i Leopoldom Senghorom.
Znamenito pjesničko djelo Aimea Cesairea "Zapis o povratku u zavičaj" (1939.) koje se smatra himnom svih crnaca svijeta, podsjeća Cvjetičanin, nastalo je za njegova boravka 1935. kod Petra Guberine u Martinskoj pokraj Šibenika.
Pedestih godina prošlog stoljeća počinju izlaziti antologije iz afričke usmene i pisane književnosti te prvi prijevodi romana engleskog i francuskog izraza među kojima se osobito ističe "Pijač palmina vina" Amosa Tutuole u prijevodu Slamniga i Šoljana.
U razdoblju između 1970. i 1990. izlaze prve teorijske knjige hrvatskih autora o afričkoj književnosti, prijevodi iz poetskog i romanesknog stvaralaštva, te brojni članci i prijevodi u književnim čaospisima, podsjeća.
Roman Wolea Soyinke "Tumači" preveden je 1980., šest godina prije nego što je taj nigerijski književnik dobio Nobelovu nagradu za književnost.
"Nakon 1990. dodiri s afričkom kulturom i književnosti postaju sve rjeđi, a južnoafrički prozaisti Nadine Gordimer i J. M. Coetzee rijetki su predstavnici afričkog književnog stvaralaštva u našoj sredini u posljednjih petnaestak godina", napominje Biserka Cvjetičanin.