Budućnost iračke nafte, budućnost američkog ugleda

KAKO BUSHOVA administracija bude upravljala iračkom naftom odredit će ne samo budućnost Iraka, nego i američkog ugleda diljem svijeta, piše u petak The New York Times.

"Bilo kakav pokušaj manipulacije iračkom naftom u korist Sjedinjenih Država i američkih naftnih tvrtki, a ne u korist iračkog naroda potratit će bilo kakve političke dobitke koje je stekla u ovom ratu", piše list u uvodniku.

Kratkoročno prihodi od nafte trebaju biti upotrijebljeni na humanitarne potrebe Iračana koji su propatili 13 godina sankcija i tri tjedna rata. Ne trebaju biti upotrijebljeni za plaćanje troškova rata, nego da pomognu uspostavu održivog mira, piše list.

Dugoročno, o budućnosti iračke naftne industrije, uključujući moguću privatizaciju, treba odlučiti irački narod nakon uspostave legitimne, međunarodno priznate vlade, piše The New York Times.

Bushova administracija je opetovano obećala da će iračka nafta biti upotrijebljena isključivo za dobrobit iračkog naroda.

Držeći se toga načela Washington "može raspršiti dugotrajne sumnje u američke motive za napad na Irak", piše list.

List upozorava da sada kada se radi o desetinama milijardi dolara Sjedinjene Države moraju odoljeti iskušenju i vjerojatnim pritiscima zainteresiranih strana za zaključivanje dugoročnih unosnih ugovora tijekom američke okupacije, i odbiti moguća nastojanja da se iračkom naftom slomi moć OPEC-a, koji je i formiran u Bagdadu 1960.

Iračke zalihe nafte su oko 112 milijardi barela i čine više od deset posto svjetskih rezervi. Iračka nafta je visokokvalitetna i jeftina. Prije napada na Kuvajt Irak je prozvodio 3,5 milijuna barela dnevno, pred početak sadašnjeg rata 2,2 milijuna.

Prodaje iračke nafte regulirane su međunarodnim sankcijama nametnutim 1990. prema kojima prodaja ide preko Ujedinjenih naroda koji nadziru i trošenje zarade od nafte.