"Ta je zemlja ključna bojišnica rata protiv terorizma pa su je teroristi odabrali da bi se suprotstavili", kazao je.
Obnavljajući svoju temu iz inauguralnog govora o širenju demokracije u svijetu, Bush je pozdravio uspjeh nedjeljnih izbora u Iraku.
"Pobjeda slobode u Iraku ojačat će novog saveznika u ratu protiv terorizma, dati poticaj reformatorima od Damaska do Teherana i donijeti više nade i napretka nemirnoj regiji", rekao je Bush.
Predsjednik Bush osvrnuo se na vanjskopolitičke kao i unutarnjopolitičke teme. No, to je od napada na SAD 11. rujna 2001. prvi govor o stanju nacije u kojem se više usmjerio na unutarnja pitanja, posebice reformu mirovinskog sustava.
U govoru u kojem je izložio ciljeve svoga drugoga mandata u Bijeloj kući, Bush je obećao kako će se nakon izbora u Iraku SAD pojačano usredotočiti na obuku iračkih sigurnosnih snaga kako bi one u toj zemlji zamijenile američke snage.
Bush nije dao rokove za povlačenje 150.000 američkih vojnika koliko ih se trenutno nalazi u Iraku.
"Nećemo zadati umjetne rokove za napuštanje Iraka jer bi to ohrabrilo teroriste i potaknulo ih da vjeruju kako mogu sačekati da napustimo Irak", kazao je Bush.
Američki predsjednik kazao je da se američki vojnici mogu povući iz Iraka tek kada zemlja bude demokratska, u miru sa svojim susjedima i sposobna braniti samu sebe.
Bush je izrazio optimizam glede mogućeg postizanja mira na Bliskom istoku, rekavši kako je Palestinska država unutar dometa i obećao 350 milijuna dolara pomoći Palestincima za političke, ekonomske i socijalne reforme.
"Cilj uspostave dvije demokratske države, Izraela i Palestine, koje žive jedna pored druge u miru, je unutar dometa i Amerika će im pomoći da postignu taj cilj", rekao je Bush.
Bushovo obećanje pomoći Palestincima, veće od očekivanog, ukazuje na njegovu potporu novom palestinskom predsjedniku Mahmoudu Abbasu, koji je zamijenio nedavno umrlog Yassera Arafata s kojim nije kontaktirao, smatrajući ga smetnjom miru.
Predsjednik Bush obećao je suprotstaviti se režimima koji podupiru terorizam i teže oružju masovnog uništavanja, izdvajajući pritom Siriju i Iran.
Naglasio je da SAD diljem Bliskog istoka očekuju "više standarde slobode" i posebno spomenuo potrebu da dva američka saveznika, Saudijska Arabija i Egipat, prihvate demokratske reforme.
Glede domaćih tema, Bush je predložio najveću reformu američkog državnog mirovinskog sustava od njegova utemeljenja 1935., upozorivši pritom da sustavu prijeti bankrot ukoliko ga se ne izmijeni.
Sustav državne mirovine bi 2018. trebao početi isplaćivati više novca nego što se u njega uplaćuje, a 2042. ne bi bio u stanju osigurati pune beneficije svojim korisnicima.
Bush je rekao da svako trajno rješenje za taj sustav treba uključivati njegov plan uvođenja privatnih mirovinskih računa za mlađe radnike čija bi se sredstva investirala, čemu se žestoko protive američki demokrati.
Bush je također pozvao američki Kongres da pokrenu akciju i na drugim područjima, uključujući liberalizaciju imigracijskih zakona, pojednostavljenje poreznog sustava i ograničavanje mogućnosti tužbi za nesavjesno obavljanje liječničke dužnosti.