Ćosić je naglasio kako je NATO svjestan posebne uloge koju Hrvatska, koja je u mnogim stvarima daleko ispred drugih dviju zemalja, ima u pomoći pri njihovom osposobljavanju za punopravno članstvo u savezu.
"Nama se priznaje težnja za individualnim pristupom ali i kaže da smo odgovorni ne samo za stanje u regiji, nego i za tu vrstu zajedničke suradnje. To su, uostalom, poruke i dosadašnjih iskustava iz 1999. i 2004., a nadamo se da će tako biti i 2007. godine za preostale tri države", rekao je Ćosić.
Izuzetak se može dogoditi, smatra Ćosić, samo ako neka od država izrazito zaostane, odnosno ako skupina od tri države nije izbalansirana u ispunjavanju zadanih kriterija.
Hrvatska uvijek inzistira na individualnoj procjeni sposobnosti pojedine države i to
će pokušati postići i u završnoj deklaraciji summita NATO-a koji će se u lipnju održati u
Istambulu, rekao je Ćosić.
"Očekujemo da se u tekstu završne deklaracije na neki način posebno istaknu rezultati RH na ubrzanom približavanju NATO-u. To nije ništa nerealno, već očekujemo da se ono što je učinjeno evaluira i istakne posebnom političkom izjavom", rekao je Ćosić.
Ćosić je novinarima rekao i kako su sugovornici iz NATO-a iskazali zabrinutost što u posljednje vrijeme ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da slabi potpora javnosti ulasku Hrvatske u NATO.
U Sjevernoatlantskom savezu to tumače nedovoljno dobrim kontaktima s javnošću, odnosno novinarima, pa će se to ubuduće nastojati promijeniti, rekao je Ćosić.
Na pitanje može li se opadanje potpore ulasku Hrvatske u NATO povezati i s podijeljenošću samog saveza oko rata u Iraku i tamošnje sve teže sigurnosne situacije, Ćosić je odgovorio kako je to složeno pitanje, ali i dopustio da to može imati utjecaja.
"No treba istaknuti da NATO nisu samo mirovne misije", naglasio je Ćosić i podsjetio kako taj savez mnogo ulaže u razvitak vojne industrije i drugih područja, odnosno na korist koju iz proračunskih sredstava NATO-a mogu dobiti članice, pa i Hrvatska kad to postane.