CRNA GORA ne isključuje mogućnost izravne vojne prijetnje, mada je zbog mjesta i važne uloge koju ima u stabilnosti regije ta opasnost bitno smanjena, stoji u prijedlogu strategije nacionalne sigurnosti te male balkanske zemlje koja je prošle godine primljena u NATO, pišu podgorički mediji.
U tom dokumentu crnogorske vlade, kako pišu pojedini podgorički mediji, navodi se da sigurnosnu situaciju u Crnoj Gori treba promatrati i u regionalnom kontekstu, jer pripada i balkanskoj i mediteranskoj regiji.
„Dio je regije koji je u prethodnom razdoblju pretrpio dinamične promjene i građanski rat. Imajući u vidu povijesno nasljeđe i pozitivne trendove nakon obnavljanja neovisnosti, Crna Gora ima specifično mjesto i važnu ulogu u stabilnosti regije“, stoji u vladinoj strategiji nacionalne sigurnosti.
Dodaje se da Crna Gora dijeli strateški pristup izazovima, rizicima i prijetnjama nacionalnoj sigurnosti koji su definirani strateškim dokumentima NATO-a.
Ocjenjuje se da je spektar izazova, rizika i prijetnji širok.
„Regija je još opterećena događajima iz prošlosti i neriješenim problemima, što može uzrokovati destabilizaciju na pojedinim područjima".
"Kao posljedica smanjenja vojnih snaga u regiji, integracija zemalja u NATO i EU i razvijanja politike povjerenja, suradnje i partnerstva, opasnost od izravne vojne prijetnje Crnoj Gori je bitno smanjena, ali se ne može isključiti", kaže se u predloženoj strategiji.
Zapadni Balkan kao zona jakog interesa međunarodnih aktera
Navodi se da su promjene na geostrateškom planu utjecale da zapadni Balkan ponovo postane zona jakog interesa međunarodnih aktera, čiji je primarni cilj sprječevanje daljeg europskog i euroatlantskog puta pojedinih država regije.
"To uvjetuje konkretne akcije prema regiji, posebno hibridnog karaktera, što je ozbiljan sigurnosni izazov i može imati bitne posljedice po regionalnu stabilnost i usporiti integracijske procese", kaže se u nacionalnoj strategiji.
Crnogorski ministar obrane Predrag Bošković je ranije rekao da su glavni razlog donošenja nove strategije izmijenjene sigurnosne okolnosti, ne samo u Crnoj Gori nego i u regiji i Europi navevši kako 2008. kada je pisana zadnja strategija, nije bilo ni migrantske krize ni sukoba u Ukrajini između vlade i proruskih pobunjenika koje podržava Rusija.
Rusija je bila protiv stupanja Crne Gore u NATO 2017.
„Nije bilo svega što se dešavalo zadnjih deset godina, pokušaj terorizma u Crnoj Gori, različiti interesi na Balkanu koji su se sukobili“, naveo je Bošković.
Crna Gora sudi skupini od 14 ruskih, crnogorskih i srbijanskih državljana, optuženih da su u listopadu 2016. na dan izbora pokušali terorističke napade u Crnoj Gori kako bi izvršili državni udar i spriječili ulazak zemlje u NATO.
Crnogorski parlament bi trebao o vladinu prijedlogu strategije nacionalne sigurnosti Crne Gore raspravljati u listopadu.