KRAĆA prosvjedna šetnja, ignoriranje Ivana Pernara i njegove samopromocije na pozornici, novi pritisak na Vladu da objavi što skoriji datum parlamentarnih izbora. To su tri ključne točke novog prosvjeda u 18 sati na Cvjetnom trgu, koji bi opet na ulice mogao izvesti oko deset tisuća ljudi.
Struktura prosvjedne mase počela je dobivati bistrije konture kroz zadnja dva okupljanja, kad je postalo jasno da veliki broj građana ne gleda blagonaklono na govornike s Cvjetnog trga, njihove neartikulirane nastupe i političke marginalce koji traže pet minuta za svoje lice u dnevniku. Vidjelo se to i po broju prosvjednika: skup je u petak i nedjelju dobio na masovnosti tek kad se povorka pokrenula prema Trgu bana Jelačića, a individualna šefovanja i usmjeravanje prosvjednika svedeni su na minimum. Mirne rušitelje Vlade, koje se i u medijskom prostoru sve rjeđe naziva huliganima, mogla bi na jači angažman natjerati i nedavna HTV-ova anketa koja kaže da ulični angažman oko hitnog raspisivanja izbora podržava 70 posto ljudi u Hrvatskoj.
Ministar Čobanković nije se jutros mogao sastati sa seljacima "jer je imao važan sastanak", premijerka Kosor misli da prosvjednici traže njenu ostavku zato što je žena, Andrija Hebrang tjera građane pred Sanaderov stan iako je ovaj mjesecima u pritvoru, Zoran Milanović bi raspisivanje izbora, ali mu se previše ne žuri... Oni kojima se ipak žuri, zajedno s drugima kojima je dogorjelo do noktiju, za nekoliko sati će krenuti u novi prosvjedni marš zagrebačkim ulicama.
Milanović neće doći, ne želi prosvjedima "ubiti dušu"
Šef SDP-a Zoran Milanović ponovno je danas komentirao zagrebačke prosvjede. Pun je lijepih riječi za prosvjednike, ali im se ni on ni njegova stranka neće pridružiti. Kaže da su građani u prosvjedu mirni i duhoviti, ponekad i vatreni, a takvi su, tvrdi, zato što su autonomni. "Kad bi prosvjede prisvojili institucionalni političari to bi ubilo njihovu dušu i njihovu svrhu. Možda nije simpatično za reći, ali je tako", izjavio je vodeći SDP-ovac.
Pravo na grad i Zelena akcija danas su se oglasili priopćenjem u kojem ističu da podupiru prosvjede građana širom Hrvatske sve dok su oni nenasilni i bez govora mržnje. "Prosvjedi u posljednjih tjedan dana prerastaju u autentični nenasilni građanski bunt sve manje ovisan o pojedincima i marginalnim političkim interesima. S obzirom na takav razvoj događaja smatramo da se niti jedna stranka ili udruga ne bi trebala uključivati u organizaciju prosvjeda", pišu iz Prava na Grad i Zelene akcije te dodaju da nakon što su u mirnim prosvjedima sudjelovali kao građani, ovim priopćenjem žele dati svoj doprinos artikulaciji građanskog nezadovoljstva koje se širi zemljom.
"Prosvjedi pokazuju kulminaciju nezadovoljstva dosadašnjom nemoći da se utječe na društvene procese poput kriminalno provedene privatizacije i sveopće korupcije koji su rezultirali socijalnom nepravdom i neimaštinom građana. Nažalost, političko - poslovne elite već bezobzirno djeluju na otimanju preostalih zajedničkih resursa koji će dovesti do još većeg osiromašenja građana i isključenja iz postupaka donošenja odluka (to se jasno može vidjeti u nedavnom manifestu premijerkinog savjetnika Borislava Škegre)", pišu iz udruga .
Tri cilja Prava na grad i Zelene akcije
Nadaju se da će prosvjedi prerasti u novu društvenu snagu koja će se tome odupirati i vodeći se sa tri cilja koja iznose. Smatraju kako oni trebaju dovesti do zaustavljanja druge privatizacijske pljačke, zaustavljanja devastacije zajedničkih prirodnih i urbanih resursa te da se počne uvažavati mišljenje građana izneseno peticijama, prosvjedima, referendumima i drugim oblicima direktne demokracije.
"Nakon kriminalno provedene privatizacije 90-ih najavljuje se novi val privatizacije javnih poduzeća i to onih koja upravljaju zajedničkim prirodnim resursima (Hrvatske šume, HEP, JANAF), a nedavnim izmjenama Zakona o vodama se pokušalo najprije Hrvatske vode pretvoriti iz neprofitne ustanove u javno poduzeće da bi se potom krenulo u privatizaciju", objašnjavaju prvi cilj iz udruga te dodaju da zahtijevaju da se iskorijeni korupcija u javnim poduzećima, a oštro se protive privatizaciji svih institucija i poduzeća koja upravljaju prirodnim resursima. Smatraju da se zbog dugoročnog javnog interesa tim resursima treba održivo upravljati te da prirodna poduzeća njima upravljaju radi uvećanja kratkoročnog profita. Zaključuju da Hrvati gube kontrolu nad vlastitom budućnošću, ako posredno izgube kontrolu nad upravljanjem prirodnim resursima.
Iz udruga ističu da političke elite podržavaju projekte kojima se ugrožavaju zajednički prirodni i urbani resursi o kojima ovisi budućnost Hrvatske. "Tako je primjerice pod krinkom golfa i pod zaštitom Zakona o igralištima za golf koji nema niti jedna druga država na svijetu, u Hrvatskoj započela apartmanizacija cijele obale i zaštićenih prirodnih područja u unutrašnjosti. Ponovno se najavljuje pokretanje projekta "Družba Adria" kojim bi se ruska nafta transportirala Jadranskim morem zbog mizernog godišnjeg prihoda koji je jednak zajedničkom prihodu 4 veća hotela na obali. Predstoje nam i izmjene Zakona o šumama kojima se olakšava apartmanizacija na šumskom zemljištu te izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojima se 10 puta smanjuje naknada za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko", ističu iz Udruga.
Treći cilj objašnjavaju tako što se "demokracija u Hrvatskoj više ne smije svoditi samo na izlazak na izbore svake četiri godine". "Zahtijevamo da vlast na svim razinama konačno počne uvažavati mišljenja građana izražena kroz referendume, prosvjede, peticije i druge oblike sudjelovanja", pišu iz udruga. Navode primjer nenasilnih prosvjeda u Varšavskoj ulici, gdje je unatoč peticiji koju je potpisalo čak 55 tisuća građana, osam održanih prosvjeda i rezultatima anketa, državna i gradska vlas opet napravila po svome, a suprotno volji građana. "Pouka ne smije biti da prosvjedi građana ubuduće trebaju postati nasilni kako bi nešto promijenili, već da vlast konačno mora početi uvažavati mišljenja građana. U posljednje vrijeme građani su jasno pokazali da se neće više zadovoljiti samo izlaskom na izbore, već da žele aktivno sudjelovati u donošenju odluka koje se odražavaju na njihov život", zaključuju iz Prava na grad i Zelene akcije.