NIKOLA Tesla zadnjih je dana jedna od aktualnijih tema u Hrvatskoj i u Srbiji.
Rođen u pravoslavnoj obitelji na području današnje Hrvatske, Tesla je bio i ostao predmet prepucavanja hrvatskih i srpskih nacionalista zadnjih godina, bez obzira na to što je više-manje sve bitno postigao u SAD-u, ne zahvaljujući Balkanu, nego Balkanu usprkos.
Nikola Tesla tako će se naći na hrvatskoj eurokovanici. Svaka država članica koja uvodi euro ima pravo na kovanicu staviti nešto što predstavlja zemlju, a Hrvatska je, među ostalim, na kovanicu odlučila staviti Teslu.
To je izazvalo bijesne reakcije među srpskim nacionalistima, a rasprava se već dva dana ne stišava.
Nikola Tesla, jedan od najvećih izumitelja u povijesti, eurokovanicom će tako na neki način predstavljati Hrvatsku u EU.
No, odnos prema Tesli nije uvijek bio ovakav.
Pomalo je zaboravljena epizoda iz rata kad je 1992. godine miniran Teslin spomenik u centru Gospića.
Priča o spomeniku počinje 1956. godine.
Izvorni spomenik Nikoli Tesli, o kojem je riječ u tekstu, rad je Frane Kršinića. Postavljen je 1956. u Beogradu, gdje se i danas nalazi. Prvi odljev postavljen je u nacionalnom parku na slapovima Niagare kao poklon Jugoslavije Sjedinjenim Američkim Državama, a drugi u Gospiću 1981.
Počinitelj, koji je do danas ostao nepoznat, minirao ga je 16. veljače 1992.
"Miniranje spomenika Tesli u Gospiću jedan je od apsurdnijih simptoma neoustaškog divljanja devedesetih godina u Hrvatskoj, ujedno eklatantan primjer iracionalnosti nacionalističke ideologije", rekla je za Novosti u travnju ove godine Sanja Horvatinčić koja se bavi modernom memorijalnom skulpturom i arhitekturom i koja je proučavala spomenike socijalističkog perioda od kojih je oko 3000 uništeno.
Tko je minirao Teslin spomenik, do danas nije otkriveno. Darko Milinović, dugogodišnji HDZ-ovac iz Like, u više je navrata naglašavao kako se branitelji ograđuju od tog čina.
HDZ-ov ratni gradonačelnik Milan Kolić o ovoj temi je, kako je pisao Tportal, govorio 2014. godine. On se tada ogradio od rušenja spomenika, bez obzira na to što je tada bio prvi čovjek grada.
"Kad je riječ o svim tim dušobrižnicima koji iz saborskih klupa prozivaju Gospićane, pa i mene kao bivšeg gradonačelnika i spominju 1992., kada je navodno srušen spomenik Nikole Tesle, mogu samo reći da sam ja u to vrijeme bio u rovovima, na prvoj crti bojišnice, tako da o tim stvarima ništa ne znam", rekao je Milan Kolić tada. Tih godina je, naime, opet bila aktualizirana priča o obnovi spomenika.
Spomenik obnovljen i postavljen ove godine
U travnju ove godine je nakon gotovo 30 godina obnovljen minirani spomenik.
Skulptura je odljev sačinjen u Ljevaonici Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Naime, ista je skulptura postavljena na američkim slapovima Niagare i ispred Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu.
Gipsani model Frane Kršinića nije postojao, a minirani spomenik u bronci bio je toliko uništen da je bilo bolje otići u Beograd i skinuti otisak. Međutim, kako se svaka skulptura može izliti u nekoliko primjeraka, ovo je, rekla je Obuljen Koržinek, "apsolutno reprezentativni spomenik".
Spomenik je visok 3.1 metar, s postoljem više od četiri metra, a postavljen je nekoliko kilometara od Smiljana, Teslina rodnog mjesta, i Memorijalnog centra, koji je donedavno imao 42.000 posjeta na godinu. Budući da je sada 65.000 posjetitelja na godinu, HSP-ov gradonačelnik Karlo Starčević najavio je prilikom otvaranja spomenika proširenje kapaciteta i više izloženih izuma, tako da će Memorijalni centar moći primiti i do 250.000 posjetitelja.