Opet je značajno poskupjelo gorivo. Ovo je sedamnaesti tjedan zaredom kako cijene goriva rastu.
Nova cijena benzinskog goriva iznosi 1.62 eura (12.21 kn), to je poskupljenje od 0.04 eura (0.30 kn). Isto toliko košta i dizel, koji je zabilježio poskupljenje od 0.07 eura (0.52 kn). Plavi dizel košta 1.08 eura (8.14 kn) te je poskupio 0.07 eura (0.52 kn).
Ukapljeni naftni plin za spremnike sad košta 1.24 euro (9.34 kn). Poskupio je 0.05 eura, odnosno 0.37 kn. Ukapljeni naftni plin za boce sad dođe 1.80 eura (13.56 kn) te je poskupio također 0.05 eura, tj. 0.37 kn.
Dizel je od svibnja poskupio za skoro tri kune
Poskupljenje je poprilično od 1. siječnja ove godine.
Cijene su 1. siječnja bile uređene vladinom uredbom od 20. prosinca kad je benzin koštao 1.28 eura (9.64 kn), a dizel 1.44 eura (10.85 kn). Vidimo kako je tako dizel sada skuplji 0.18 eura (1.35 kn). Benzin je skuplji za 0.34 eura (2.56 kn).
Dizel je sredinom godine dosta pojeftinio. Tako je u svibnju koštao 1.23 eura (9.27 kn). U lipnju je bio nezamjetno skuplji, 1.24 eura (9.79 kn). To znači da je dizel sad skuplji za ogromnih 0.38 eura (2.8 kn). Benzin je početkom lipnja koštao 1.32 eura (9.95 kn), što znači da je sada skuplji za 0.30 eura (2.26 kn).
Umičević o faktorima koji su doveli do poskupljenja
Naftni konzultant Jasminko Umičević za Index govori da je teško reći više oko budućnosti kretanja cijena.
"Za budućnost je teško reći. To je gledanje u staklenu kuglu. Stalno se situacija izmjenjuje, kad smo mislili da se barel nafte stabilizirao na 80, 90 dolara, to se evo izmijenilo pa sad dođe 92, 93 dolara", govori.
Nekoliko je faktora zbog ove situacije.
"Kao prvo, to je odluka OPEC-a i Rusije da se smanji proizvodnja, odnosno prodaja, Rusije i Saudijske Arabije od početka iduće godine. Radi se o oko milijun i pol barela na dan. To je veliki iznos.
Drugo, Europa je odlučila da neće uzimati naftne derivate iz Rusije. Rusija je bila dobavljač takozvanih poluproizvoda, to su bila plinska ulja i neke vrste loživih ulja, oni su bili korišteni za proizvodnju dizela.
Toga više nema, zato se smanjuje opskrba tržišta dizelom, a ruska nafta je zamijenjena bliskoistočnim i zapadnoafričkim naftama, koje imaju manji sadržaj dizela.
Značajno na cijenu utječe da je dolar ojačao, svjetska trgovina naftom se obavlja preko 90 posto u dolarima. I to jačanje dolara je posljedica ovoga što se događa na benzinskim pumpama.
Još jedan razlog je da je jedna od najvećih europskih rafinerija, ona u Amsterdamu, imala veliki kvar. Tih nekoliko faktora se okomilo na tržište baš kad je počela povećana potrošnja u jesen i u zimi. Kad se poklopi, imate ovu situaciju", objasnio je Umičević.
"Treba čekati potez Kine"
Pitamo ga koja je perspektiva.
"Perspektiva je čekati. Recimo da ovaj dogovor Saudijske Arabije i Rusije o smanjenim kvotama ima za posljedicu porast cijena nafte, a to ne odgovara Kini, koja je veliki saveznik Rusije.
Gospodarstvo Kine se, možemo to tako reći, batrga u ozbiljnim problemima. Povećana cijena energije znači veću inflaciju i smanjenu konkurentnost. Tako da postoji mogućnost da se Kine okrene drugim tržištima, poput bliskoistočnog, koje nema probleme koje ima Rusija.
Kod Rusije su problem zastarjele rafinerije, većina ruskih rafinerija u kontinentalnom dijelu su zastarjele, ne proizvode dovoljno visokovrijednih derivata, njima to sad treba i u ratne svrhe", objasnio je on.
"U Hrvatskoj su rezerve dizela dobro popunjene"
Pitamo ga više oko porasta cijene dizela, odnosno moguće nestašice ovog naftnog derivata.
"Jako raste dizel. Cijena dizela je narasla 50 posto od lipnja. Dizel je glavni pokretač transporta, pa i jet gorivo je vrsta dizela. To utječe i na gospodarstvo
U Hrvatskoj su rezerve dobro popunjene. Europska unija traži da imate rezerve za 90 dana, u Hrvatskoj to nije problem. Mi imamo rezerve i za više od 90 dana. Nadajmo se samo da odlukom Mađarske riječka rafinerija neće ići u remont", zaključio je Umičević.
Štern: Ako dođe do nestašice dizela, burze će poludjeti
Energetski stručnjak Davor Štern također je situaciju na naftnom tržištu komentirao za Index. On najveću opasnost vidi u mogućoj nestašici dizela.
"Dizel je poskupio jer ga nema, sve manje će ga biti, rafinerije su se i prije covida počele zatvarati radi histerije oko dekarbonizacije, kad se najavljivalo da će se 2030. ukinuti proizvodnja automobila na dizel i benzin, sad vidimo da od toga nema ništa pa se taj rok produžuje sve do 2050. godine", rekao je Štern.
Dodao je i kako je faktor porasta cijena najava Rusije i Saudijske Arabije o smanjenoj proizvodnji. Ističe kako puno elemenata govori o nestašici dizela, koja je, ističe, vrlo moguća jer tek ulazimo u razdoblje kad će se ovaj derivat najviše koristiti. Pitamo ga bi li cijene i dalje mogle rasti.
"To se ne može reći. To ja ne mogu predvidjeti. Ako dođe do nestašice, da. Onda će burze poludjeti. Mene i ovaj porast cijena toliko ne brine, on nije neočekivan, bilo je takvih porasta. Mislim da nestašica dizela treba više brinuti", riječi su Davora Šterna.