Liječnici zagrebačke Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj prošle su godine alarmirali javnost, nakon što su primijetili da im je u godinu dana broj hospitalizirane djece koja su pala s električnih romobila porastao za čak 285 posto.
Posljednjih godinu dana roditelji su krenuli obraćati više pozornosti na zaštitnu opremu za svoju djecu i modele romobila koje im kupuju, no teške ozljede i dalje se događaju, čemu svakodnevno svjedoči i dječji kirurg u Klaićevoj dr. Mario Kurtanjek.
"Za razliku od prošle godine, ovogodišnji statistički podaci pokazuju da nam dolazi manji broj pacijenata. Vidi se da je medijski utjecaj pridonio tomu da djeca ipak nešto manje koriste romobile. Unatoč tomu, i dalje bilježimo teške tjelesne ozljede", kaže Kurtanjek, koji je za Index iznio najnovije trendove koje primjećuje u bolnici.
Podsjetimo, Index je nedavno objavio snimke iz zagrebačkih trgovina u kojima prodavači otvoreno pristaju "otključati" romobile na brzine višestruko veće od dopuštenih.
"Dolaze nam djeca s teškim ozljedama glave"
"Djeca nam najčešće dolaze s prijelomima dugih kostiju, točnije ruku i nogu. Često ne nose kacige koje su obvezne, pa nam dolaze i djeca s teškim neurokirurškim ozljedama za koje je potrebno intenzivno kirurško liječenje, a često i operacije", kaže.
U mnogim slučajevima ostaje pitanje hoće li se djeca koja padnu s romobila moći u potpunosti oporaviti ili će posljedice osjećati do kraja života. Upravo ovih dana, kaže nam liječnik, u Klaićevoj je jedno dijete koje je slomilo nogu zbog pada s romobila.
"Gotovo svakog dana na hitni prijam primamo djecu s ozljedama zadobivenima pri padu s romobila", kaže. "Takva djeca uglavnom ostaju na liječenju od tri do deset dana."
Na Indexu smo već interaktivnom grafikom usporedili kakve su posljedice pada s romobila pri određenim brzinama u usporedbi s padom sa zgrade. Primjerice, osoba koja padne s romobila pri brzini od 25 km/h, što je zakonski maksimum, osjetit će iste posljedice kao da je pala s prvoga kata zgrade. Onaj tko padne s romobila pri brzini od 50 km/h, što je čest slučaj, doživjet će iste posljedice kao pri padu s trećega kata zgrade.
"Djeca nisu svjesna brzine, padaju doslovce kao drvo"
Kurtanjek objašnjava i što se događa kada djeca počnu padati s romobila koji jure velikim brzinama.
"Nisu svjesni brzine koju romobil postiže u vrlo kratkom vremenu pa padaju doslovce kao drvo, bez osjećaja da će se nešto dogoditi. Ne mogu predvidjeti pad jer je riječ o vrlo velikim brzinama, stoga uglavnom padnu na glavu, prednjim dijelom", kaže. "Prilikom tog udarca često zbog potresa mozga dolazi do pucanja krvnih žila u mozgu i krvarenja."
Liječnik napominje da su u drugim situacijama, poput pada s bicikla ili ozljede u prometnoj nesreći, osobe znatno pripremljenije, što pad s romobila čini još opasnijim.
"Djeca na romobilima ne mogu predvidjeti kako će pješaci ili automobili reagirati u prometu, a uz to nisu prometno obrazovana, što dovodi do toga da nisu ni svjesna opasnosti koja im prijeti", kaže.
"Romobili nisu igračke"
Čest je slučaj da djeca padnu s romobila koji uopće nisu njihovi, nego koje su posudila od prijatelja, pa roditelji za to doznaju kada već bude prekasno, kaže Kurtanjek.
"Trebamo i dalje apelirati na roditelje, prijatelje, kumove i sve ostale koji žele obradovati djecu nekim prijevoznim sredstvom da ne kupuju romobile. Ako i moraju, neka im kupe romobile na guranje, ali nikako ne električne romobile", ističe Kurtanjek, koji smatra da bi dobna granica za električne romobile trebala biti podignuta na 16 godina umjesto trenutačnih 14.
"Vidjeli smo čak i roditelje koji svoju djecu voze na romobilima. U takvim situacijama samo je pitanje vremena kada će se netko ozlijediti i koliko će teške biti te ozljede. Romobili nisu igračke, to su prijevozna sredstva koja postižu velike brzine", kaže Kurtanjek.