Najveće su zamjerke SNS-a što na izbornoj listi nema istaknutog naziva nevladine udruge koja je kandidirala svoje članove. Tako primjerice u Ličko-senjskoj županiji postoje dvije udruge koje su kandidirale po 25 svojih predstavnika, no njihova su imena složena od 1 do 50 po abecednom redu i ne zna se tko pripada kojoj udruzi, a moguće je da na listi bude nekoliko kandidata s istim imenom i prezimenom. Građani na taj način neće znati za koga glasuju i to je lakrdija, izjavio je Đukić.
Upozorava i da zakon omogućava da se za vijeća nacionalnih manjina, koja bi trebala imati savjetodavnu ulogu prema općinskim i gradskim vijećima, kandidiraju vijećnici tih vijeća pa tako, kaže, ispada po narodnoj "kadija te tuži, kadija ti sudi".
"Ustavni zakon manjinama nije ni trebao i to će biti sve veći cirkus kako vrijeme bude odmicalo", ocijenio je Đukić.
Ustvrdio je i da u Hrvatskoj još uvijek ne postoji politička volja da se riješi pitanje povratnika jer se vraćanje imovine stalno odgađa na štetu građana, a i privremeni posjednici također trpe neizvjesnost krova nad glavom. "Građani pojedinačno ne bi ni trebali podnositi zahtjeve za povratom imovine, već bi država to trebala učiniti dekretom", mišljenja je Đukić.
SNS je, izvijestio je Đukić, podnio kaznenu prijavu Županijskom državnom odvjetništvu u Gospiću protiv nepoznatih počinitelja zbog osnovane sumnje da su počinili kažnjiva djela ratnoga zločina kad je nakon akcije "Oluja" ubijeno 66 građana na području Donjeg Lapca, a slične prijave pripremaju za Korenicu, Udbinu i Gračac.
(Hina) bdj mć