Foto: Shutterstock
DRŽAVNI zavod za statistiku oglasio se priopćenjem u kojem pojašnjava podatke o broju zaposlenih te razliku između njihovih podataka, i podataka koje objavljuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
Priopćenje prenosimo u cijelosti:
"Kako bi korisnicima olakšali razumijevanje podataka o broju zaposlenih koji se posljednjih dana na različite načine interpretiraju u medijima, želimo skrenuti pažnju na činjenicu da su podaci o broju zaposlenih, koje Državni zavod za statistiku u mjesečnoj periodici prikuplja i objavljuje u priopćenju 9.2.1. Zaposleni prema djelatnostima, privremeni podaci te da se konačni podaci o broju zaposlenih za prethodnu godinu objavljuju sredinom travnja u priopćenju 9.2.6. Zaposleni prema djelatnostima i spolu − konačni podaci.
Naime, podatke o broju zaposlenih u pravnim osobama Državni zavod za statistiku u mjesečnoj periodici prikuplja temeljem istraživanja RAD-1, kojim je obuhvaćeno 70% zaposlenih iz svakog odjeljka NKD-a. Osim istraživanja RAD-1, Državni zavod za statistiku jednom godišnje provodi i istraživanje RAD-1G, kojim prikuplja podatke o broju zaposlenih u svim pravnim osobama te temeljem rezultata toga istraživanja, sukladno najboljoj statističkoj praksi, revidira ranije objavljene mjesečne podatke. Tako je na primjeru mjeseca rujna 2014. godine, broj zaposlenih revidiran te je konačni broj zaposlenih u rujnu 2014. godine veći za 10 122 od broja zaposlenih koji je objavljen u privremenim rezultatima.
Od sljedeće godine podaci iz JOPPD obrasca
Također, smatramo važnim naglasiti da podaci o broju osiguranika koje objavljuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nisu usporedivi s podacima o broju zaposlenih koje objavljuje Državni zavod za statistiku. Naime, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prikuplja podatke o broju osoba koje su obveznici plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje, dok Državni zavod za statistiku prikuplja podatke o broju osoba koje su zaposlene temeljem ugovora o radu (na određeno i neodređeno vrijeme) i rade na teritoriju Republike Hrvatske. Dakle, razliku čine kategorije osiguranika poput osoba na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, samostalnih uplatitelja doprinosa, njegovatelja djece i invalida, pomoraca te izaslanih radnika koji se smatraju osiguranicima, no po metodologiji Državnog zavoda za statistiku ne ulaze u broj zaposlenih.
Kako bi unaprijedili statistiku tržišta rada te smanjili troškove, Državni zavod za statistiku će od početka iduće godine podatke o plaćama i broju zaposlenih prikupljati iz JOPPD obrasca. Novi način prikupljana podataka će osim smanjenja troškova omogućiti i izračun novih pokazatelja, poput medijana, koje zbog sadašnjeg načina prikupljanja nismo u mogućnosti izračunati. O prelasku na novi način prikupljanja podataka, kao i svim promjenama koje planiramo uvesti u području statistike tržišta rada, Državni zavod za statistiku će pravovremeno izvijestiti stručnu i zainteresiranu javnost.", navodi se u priopćenju Državnog zavoda za statistiku.