ŠTO JE uzrokovalo krizu s plinom između Rusije i Ukrajine, u kojoj je kao kolateralna žrtva pala Europa koja petinu svojih potreba za plinom podmiruje iz Rusije? S jedne strane, ruski Gazprom ima dugove od oko 50 milijardi dolara, dok ni ruske strane rezerve ne stoje bolje te su pale za više od jedne trećine pa ruski premijer Vladimir Putin možda želi izvući što više novca za ruski plin, piše The Independent.
S druge strane, tu je politička dimenzija i pozadina, u kojoj Putin još uvijek nije oprostio Viktoru Juščenku za pobjedu u Narančastoj revoluciji 2004. godine, a ne treba zaboraviti da je lošim odnosima tih dviju zemalja pridonijela i ambicija Ukrajine za članstvom u NATO savezu te otvorena potpora Gruziji u ratu koji je u kolovozu izbio između Rusije i Gruzije.
Ono od čega je Europa strepila, sada je preraslo u opći strah
Situacija je u međuvremenu, otkad je Rusija jučer prekinula ili uvelike smanjila dostavu plina mnogim europskim zemljama, prešla iz strepnje u otvoreni strah, a neke zemlje poput Bugarske proglasile su "krizno stanje" te zaprijetile ponovnom uporabom svojih nuklearnih elektrana za opskrbu energijom.
Češko predsjedništvo EU ocijenilo je kako se poslovne razmirice između dvije zemlje ne mogu rješavati obustavom dostave plina svima. "Nedopustivo je držati druge zemlje taocima jednog takvog spora", kazao je zamjenik češkog premijera Aleksandr Vondra i koji od Rusije i Ukrajine zahtjeva postizanje dogovora do najkasnije kraja tjedna.
Većina europskih zemalja navodi kako imaju zalihe plina u najboljem slučaju za samo nekoliko tjedana, a istovremeno, kraj krize i naznake dogovora između Rusije i Ukrajine nema. Službeni Kijev i Moskva moraju što prije sjesti za pregovarački stol, a kako nestašica plina sve više pritišće Europu, pritisak raste i na nužnost postizanja dogovora između te dvije zemlje, kako bi se prekinuo ovaj, za većinu Europljana, vrlo "Hladan rat".
B.V.
Foto: The Independent