Foto: Hina
Iz Europske komisije upozoravaju da Hrvatska treba ojačati temelje svog gospodarstva, kroz provođenje strukturnih reformi j smanjenje vrlo visokog javnog duga, koji bi, ako se ne poduzmu konkretne mjere, do 2017. mogao narasti na 93 posto BDP-a.
Europska komisija prognoze objavljuje tri puta godišnje, na proljeće, jesen i zimu, a one se koriste u postupcima nadzora ekonomskih politika zemalja članica EU.
Prema proljetnim prognozama, objavljenim 5. svibnja, Komisija je procjenu gospodarskog rasta za ovu godinu u Hrvatskoj u odnosu na prethodne prognoze od 5. veljače, povećala s 0,2 na 0,3 posto.
Konverzija CHF kredita neće značajnije povećati potrošnju
U izvješću se navodi da je na rast gospodarstva u trećem kvartalu pozitivno utjecala dobra turistička sezona, no do kraja godine očekuju usporavanje ekonomske aktivnosti, zbog parlamentarnih izbora.
Europska komisija ne očekuje značajnije pozitivne efekte na potrošnju zbog odluke o konverziji kredita u švicarskim francima, jer su kućanstva i dalje pod pritiskom da smanjuju svoju zaduženost.
Očekuje se nastavak rasta izvoza, koji bi u sljedeće dvije godine trebao rasti po stopama od 4,9 i 5,6 posto, zahvaljujući jačanju veza s trgovačkim partnerima zbog ulaska u Europsku uniju, i jačanja ekonomija najvažnijih izvoznih partnera.
Deficit opće države sljedeće godine trebao bi iznositi 4,7 posto, dok se u 2017 očekuje manjak od 4,1 posto.
Rizik za ostvarenje prognoziranih stopa rasta gospodarstva su još uvijek nedefinirane mjere fiskalne konsolidacije, te gubici banaka zbog konverzije kredita u švicarskim francima, zbog čega bi se mogao smanjiti kapacitet bankarskog sektora za financiranje.
Hrvatska zaostaje za Europskom unijom
Usprkos tome što se prognozira rast gospodarstva, Hrvatska i dalje zaostaje za Europskom unijom.
Prema prognozama očekuje se da će rast realnog BDP-a eurozone iznositi 1,6 posto 2015., 1,8 posto 2016. i 1,9 posto 2017.
Na razini EU-a očekuje se rast realnog BDP-a s 1,9 posto ove godine na 2,0 posto 2016. i 2,1 posto 2017.
Što se tiče usporedivih zemalja, najveći rast ove godine imat će Češka i to 4,3 posto, Poljska i Rumunjska imat će rast od 3,5 posto, mađarska 2,9 posto a slovenija 2,6 posto.