I dok "Bush i njegovi baltički prijatelji kvare Putinovu feštu" - kako naslovljuje Liberation - predsjednik Chirac, u intervjuu koji je dao ruskoj agenciji Itar-Tass, naglasio je "odlučujuću ulogu" koju je u pobjedi saveznika odigrao "ruski narod" i ocijenio da svečanosti u Moskvi, te susret na vrhu EU-Rusija, također u Moskvi, trebaju biti prilika da se istakne kako Europska unija i Rusija "predstavljaju dva bitna elementa multipolarnog svijeta sutrašnjice".
Svjestan posebne pozicije Francuske, ruski se predsjednik obratio francuskoj javnosti pismom koje objavljuje Figaro u broju od vikenda, a u kojem Vladimir Putin iznosi "pouke iz pobjede nad nacizmom" i nakon osnovnih podataka o značenju "istočne fronte" - blizu 27 milijuna poginulih sovjetskih vojnika i civila, više nego sve druge zemlje zajedno, više od tri četvrtine ukupnih njemačkih ratnih gubitaka - odgovara i na dva osnovna "baltička prigovora" na račun Moskve, na "pakt Molotov-Ribbentrop" iz kolovoza 1939. i na konferenciju "Velike trojice " u Jalti, u veljači 1945.
"Priroda pakta Molotov-Ribbentrop", kaže Putin, "ni u čemu se ne razlikuje od zamisli Muenchenskog sporazuma" i oba su podijelila "objektivne saveznike u borbi protiv nacizma", te izazvala "međusobno nepovjerenje i sumnje".
Na povjesničarima je, ističe Putin u pismu francuskoj javnosti, da sude o odlukama Konferencije u Jalti, ali one su bile "donijete kolektivno" i bile "diktirane objektivnim okolnostima tog vremena".
Nakon što je podsjetio da se Moskva na konferenciji u Jalti zalagala za održavanje državnog i teritorijalnog jedinstva Njemačke i da je do njene kasnije podjele na dva dijela došlo zbog "vojno-političkih proturječja" i "ideologija Hladnoga rata", Putin je ocijenio da "partnerstvo Rusije, Njemačke i Francuske danas predstavlja ključan faktor međunarodnog života i europskog dijaloga".
"Historiografska bitka" o uzrocima i posljedicama Drugog svjetskog rata, koja se orkestrirano rasplamsala pred središnju proslavu u Moskvi 9. svibnja, dobila je i nove sudionike kad je poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski, prema pisanju pariškoga Le Mondea, izjavio kako se nada da će se sada, "kad smo postali članovi Europske unije i NATO-a, naši saveznici boriti za povijesnu istinu".
I pored takvih "istinoljubivih " saveznika, "povijesna istina" ima svojih granica, jer, kako je govorio Pascal: "Istina s ove strane Pirineja, zabluda s one strane".
Obilježavanje Dana pobjede u Francuskoj poklapa se sa 60. godišnjicom jedne od najtamnijih strana francuske kolonijalne prošlosti, masakra između 15 i 20 tisuća Alžiraca u području Setifa. "Dan pobjede bio je također i dan beščašća za Francusku", ocjenjuje Liberation u duhu Pascala, dok Le Monde podsjeća tim povodom kako je u tekst zakona o izražavanju priznanja "deportiranim Francuzima", usvojen u veljači ove godine, dometnuta i odredba o isticanju "pozitivne uloge francuskog prekomorskog prisustva, posebno u Sjevernoj Africi", drugim riječima "kolonizacije".
Dakle, ne samo Pirineji, već i Sredozemlje je međaš istine i zablude, a da o Odri, Nisi, Njemenu ili Dnjestru i ne govorimo.
(Hina) xfcet ydv