Konferencija je priređena kao uvod u pojačane aktivnosti Ministarstva da se Hrvatska što prije aktivno uključi u znanstvenoistraživačke i razvojne programe EU.
Ako se pak zauzimamo za selektivan pristup odabiru programa, postavlja se i pitanje, rekao je Fuchs, kako je odlučeno da Hrvatska sudjeluje u Šestome okvirnom programu (FP6) EU-a za što pak za predpristup tom programu u 2005. trebamo osigurati osam do deset milijuna eura.
Šesti okvirni program EU za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti operativan je od 1. siječnja 2003. i trajat će do kraja 2006., a njegov ukupni proračun je 17,5 milijarda eura. Strukturiran je u četiri cjeline - tematski prioriteti, strukturiranje Europskoga istraživačkog prostora (ERA), jačanje temelja ERA te međusektorske istraživačke aktivnosti.
Hrvatskoj je nedavnim dobivanjem statusa kandidata otvorena i mogućnost izravnoga sudjelovanja u FP6 tijekom 2006., što će, istaknuo je Fuchs, hrvatskim znanstvenicima i ustanovama omogućiti da steknu potrebna iskustva o tomu kako se treba natjecati i pripremati programe za sudjelovanjem u FP7 koji će početi 1. siječnja 2007. i imat će znatno veći proračun od FP6.
Kako Hrvatskoj u tomu mogu pomoći iskustva susjedne Slovenije koja je odnedavno punopravna članica EU govorio je podtajnik slovenskoga Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Albin Babič.
Istaknuvši kako je najvažnija preporuka koju može dati nužnost stvaranja nacionalnih kontaktnih točaka za suradnju na okvirnim programima, Babič je rekao da je slovensko sudjelovanje u FP6 bilo najuspješnije od svih zemalja kandidata.
A kad je riječ o novcima koje treba osigurati za sudjelovanje u tim programima, Babič je ustvrdio da je Slovenija sudjelovanjem u FP6 zapravo "dobila dva puta više novca od onoga koji je uložila".
Što se pak tiče negativnih iskustava, Babič je rekao kako se najvećim pokazala "nesposobnost slovenske industrije da 'preuzme' rezultate znanstvenih istraživanja".
(Hina) xip yaz