Dodaje se da je Hrvatska sada pod pritiskom EU-a ne zbog toga što nešto ne bi izvršila, za što je preuzela obvezu, nego zbog toga što se usudila u duhu međunarodnoga prava tek djelomice zaštititi svoj nacionalni interes.
Hrvatska odluka, piše list, izazvala je osobito zorno očitovanje slovenskih političara koji, misleći samo na svoje interese, žele ograničavati međunarodno-pravno legitimne hrvatske interese, i koji se usuđuju držati lekciju Hrvatskoj "o europskom načinu dogovaranja i koordiniranja".
List podsjeća kako to čine istodobno dok, suprotno dobrim europskim tradicijama, sami ne poštuju privatno vlasništvo hrvatskih građana - štediša Ljubljanske banke, dok drže svoju vojsku na hrvatskom teritoriju na Svetoj Geri, dok ne isplaćuju dug za hrvatski dio električne energije koju su prodali...
Pokušaj proglašenja gospodarskog pojasa na Jadranskom moru jedan je od primjera, kako drži list, zakašnjeloga hrvatskog političkog odlučivanja o predmetu vrlo bitnu za hrvatski nacionalni interes koji je uz to sasvim u skladu s Konvencijom UN-a.
Za Hrvatsku i zaštićeno-ekološka zona nikad ništa neće značiti nastavi li se rasprodaja strancima jadranskih turističkih, poslovnih i stambenih cjelina i zemljišta, smatra list.