U N1 Studiju uživo gostovao je nezavisni saborski zastupnik Bojan Glavašević.
Govorio je o tužbama koje HRT podiže protiv medija i svojih zaposlenika.
"Malo me to podsjeća na onu 'Ti ćeš da se ispričaš, a Đura će da ti oprosti što te tukao'. Ja ostajem kritičan prema HRT-u i njezinom glavnom ravnatelju, kao što sam bio i na samoj sjednici. Ali puno je važnije da postoji očigledno nekakva spremnost s obje strane da se potraži dijalog. Nije to samo problem novinara i novinarki zaposlenih na HRT-u, pa ih je HRT tužio. HRT je tužio i druge medije – Index.hr, Novosti, jučer je na Odboru rečeno da postoji pet tužbi protiv Styria grupacije, nekoliko protiv Hanza medija. HRT je jedna od centralnih institucija kulture i hrvatskog medijskog krajolika, a novcima pretplatnika, građana i građanki RH, tuži pojedine medije, novinarke i novinare za iznose koji su ogromni. Jučer sam na sjednici rekao da je to jedan siledžijski postupak i ja iza toga doista stojim. Pitao sam glavnog ravnatelja zašto nisu tužili za jednu kunu pa da dobiju moralnu satisfakciju, imat će presudu crno na bijelo da je medij napisao neistinu, ali ih neće uništiti. To je prokušani mehanizam uništavanja medija", rekao je Glavašević.
Ministrica Nina Obuljen kazala je kako u Hrvatskoj nema cenzure.
"Ministrica vrlo usko tumači riječ cenzura u kontekstu kaznenog djela cenzure. Slažem se da se ponekad previše olako razbacuju teškim terminima, cenzura jest kazneno djelo. Međutim, Sunčanu Glavak nitko nije tužio kada je 2014. rekla da se na HRT-u provodi cenzura, a mogla je biti tužena", kaže Glavašević.
"Treba reći jasno da problemi s političkim utjecajem na HRT nisu počeli sad. Oni traju, bilo ih je u svakoj vladi. HRT ima mnogih problema – bojim se da smo došli do točke potpune disfunkcionalnosti HRT-a. Dakle, tu kuću treba jednostavno porušiti i sagraditi ispočetka. Imamo izvješće smijenjenog Nadzornog odbora, koje upućuje na to da se na vrlo problematične načine troše sredstva", kaže Glavašević.
Kaže da mu je priča oko Tolušića čudna
Komentirao je i vladinu najavu borbe protiv lažnih vijesti.
"Stvar je u tome da uvijek treba biti oprezan. Prvo rješenje za kojim većina političara poseže je filtriranje sadržaja. Da, lažne vijesti su problem, ali svaka intervencija u ograničavanje sadržaja je filtriranje, neki oblik cenzure", kaže.
Kaže da mu je cijela priča oko Tolušića i slika čudna.
"Ne znam gdje je ovo kazneno djelo. Mene podsjeća na članke s Informera u kojima se govori da je spriječen atentat na Vučića. Ne treba ovo podcjenjivati, ali pitanja su mnoga – zašto to nije izašlo kao priopćenje vlade, policije, DORH-a? Zbog čega ministar osobno nije izašao s time? Cijela priča je pozicionirana na jedan čudan način", kaže.