"Temperaturne promjene bit će veće tijekom zime na sjevernoj hemisferi, što dovodi u opasnost zimska odmarališta", kaže Rolf Burki koji je vodio istraživanje.
Za trideset do pedeset godina skijaši će umjesto skijališta iznad 1300 metara, tražiti staze na 1500 do 1800 metara, a čak ni gore neće izbjeći globalnome zatopljavanju.
Nastave li temperature rasti, ekolozi drže da će se do kraja stoljeća posve otopiti alpski ledenjaci i smrznuto tlo, permafrost. Zimska će odmarališta zato biti podložnija i klizanju tla.
Neka predviđanja kažu da će globalno zatopljavanje pojačati snježne oborine iznad 2.000 metara. Bez čvrste baze permafrosta, porast će i opasnost od lavina, rekao je Burki na konferenciji koja se održala u isto vrijeme kao i ekološki skup u Milanu.
Većina vodećih alpskih odmarališta visoko su u planinama, ali mala niža sela koja ovise o turizmu već smatraju globalno zatopljavanje potencijalnim izazivačem katastrofe u zimskim sportovima.
Banke su prestale davati zajmove švicarskim odmaralištima ispod 1.500 metara jer strahuju da neće vratiti novac jer će skijališta u idućem desetljeću morati uložiti milijune dolara u opremu za umjetni snijeg, rekao je Burki.
"Ako političari i predstavnici skijališta ne donesu važne odluke u vezi s globalnim zatopljavanjem", rekao je Burki, "za buduće će generacije skijanje biti potpuno drukčije".
(Hina) vm dgk