Foto: Hina
Naime, u odnosu na rujan, ukupni krediti stanovništvu su za 397 milijuna kuna niži (mjesečni pad od 0,3 posto) dok su na godišnjoj razini također zabilježili razmjerno značajan pad od 1,3 milijardi kuna (1 posto). U listopadu je tako četvrti mjesec zaredom zabilježen pad ukupnih kredita stanovništvu na godišnjoj razini, nakon što je u prvoj polovici godine bio vidljiv blagi oporavak u usporedbi s 2014. godinom. Također, u usporedbi s koncem prošle godine, ukupni krediti sektoru stanovništva niži su za 811 milijuna kuna (0,6 posto).
Pritom valja naglasiti da su tečajna kretanja odnosno slabljenje kune u odnosu na euro i/ili švicarski franak pridonijeli rastu nominalne vrijednosti stanja plasiranih kredita u prvoj polovici godine. Podaci pokazuju da u valutnoj strukturi kredita stanovništvu dominiraju devizni krediti (uključujući i one s valutnom klauzulom) s udjelom od gotovo 70 posto, stoga je jačanje kune u odnosu na euro na godišnjoj razini za 0,8 posto dodatno utjecalo na iskazani pad kredita.
U padu svi krediti osim nemajneskih
Izuzev gotovinskih nenamjenskih kredita, godišnjem padu kredita sektoru stanovništva pridonijele su sve preostale komponente kredita prema namjeni: potrošački, stambeni, hipotekarni krediti, krediti za automobile, krediti po kreditnim karticama te prekoračenjima po transakcijskim računima. Naime, gotovinski nenamjenski krediti su u listopadu (39,7 milijardi kuna) zabilježili nastavak trenda godišnjeg rasta, čineći pritom udio od 32 posto u ukupnim kreditima stanovništvu. U usporedbi s listopadom prošle godine porasli su za nešto više od 1,5 milijardi kuna (4 posto) te su na mjesečnoj razini viši za 84 milijuna kuna (0,2 posto). U usporedbi s krajem 2014. gotovinski nenamjenski krediti također su porasli za 616 milijuna kuna (1,6 posto). U ovoj skupini kredita oni s valutnom klauzulom čine udio od 56 posto stoga su spomenute tečajne razlike i ovdje doprinosile promjenama na godišnjoj i mjesečnoj razini.
Gotovo polovicu ukupnih kredita stanovništvu čine stambeni krediti koji su krajem promatranog mjeseca iznosili nešto više od 60 milijardi kuna, zabilježivši pad na mjesečnoj i godišnjoj razini. Naime, u odnosu na rujan, stambeni krediti stanovništvu su niži za 296 milijuna kuna (0,5 posto) dok su na godišnjoj razini zabilježili smanjenje za 420 milijuna kuna (0,7 posto), čemu su također značajno doprinijele spomenute tečajne razlike.
"Obzirom na još uvijek slabo tržište rada, u narednim mjesecima ne očekujemo znatniji zaokret u kreditnoj potražnji, pri čemu bi eventualno trend višegodišnjeg razduživanja sektora stanovništva mogao blago usporiti", prognoziraju analitičari RBA.