Procesom stabilizacije i pridruživanja s EU obuhvaćeno je pet zemalja jugoistočne Europe - Hrvatska, Makedonija, BiH, Albanija i SRJ - a dvije prvospomenute potpisale su Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Grčka će krajem lipnja u Solunu organizirati summit EU s tih pet zemalja, nakon kojeg će postati jasnije njihove europske perspektive.
Predstojeću godinu neki su hrvatski diplomatski izvori procijenili ključnom u procesu približavanja Hrvatske EU upravo zbog činjenice da će Unijom, koja se ove godine bavila ponajprije sobom odnosno proširenjem, uzastopno predsjedati dvije nama susjedne zemlje. Nakon Grčke na čelo EU u srpnju dolazi Italija - kojima je europski jugoistok već zbog same blizine vrlo značajan.
To je odlučila maksimalno iskoristiti Hrvatska, koja će, po najavama, sredinom, a najkasnije do kraja veljače podnijeti službenu molbu za primanje u članstvo EU.
Kako bi osnažio vjerodostojnost hrvatske molbe, odnosno svoje sugovornike uvjerio da je Hrvatska spremna preuzeti odgovornosti zemlje kandidata za članstvo, predsjednik Vlade Ivica Račan u drugoj bi polovici siječnja trebao obići nekoliko europskih prijestolnica (Berlin, London, Madrid, Rim i Atenu), dok bi predsjednik Republike Stjepan Mesić trebao posjetiti Pariz.
Veliku pozornost grčko će predsjedništvo pokloniti poštivanju kalendara proširenja EU, pri čemu će jedan od najvažnijih događaja biti potpisivanje sporazuma s 10 zemalja koje su u Kopenhagenu dobile poziv za ulazak u uniju (Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija). Potpisivanje je najavljeno za 16. travnja u Ateni, pri čemu su neki grčki dužnosnici ´okupljanje 25 šefova država i vlada u Akropoli, kolijevci demokracije´ ocijenili ´događajem stoljeća´ za Grčku.
Kao jedan od prioriteta Grčka je istaknula i borbu protiv ilegalne imigracije, najavljujući od samog početka svojeg predsjedavanja Unijom provedbu učinkovitih mjera poput napada na mreže koje se bave ilegalnom imigracijom u samim članicama EU, uz punu suradnju zemalja članica i trećih zemalja.
Kako je upozorio grčki ministar vanjskih poslova Georges Papandreu, to je potrebno i zato što će se u suprotnom ´EU uskoro sukobiti s problemima snažne ksenofobije i rasizma, a Europi su potrebni legalni useljenici kako bi se mogla nositi s izazovima sve većeg starenja vlastitog stanovništva i jačanja gospodarskog rasta´.
Grčka će u idućih pola godine također pokušati ojačati i ubrzati vanjsku i sigurnosnu politiku EU u nastojanju da unija, kako je istaknuo premijer Kostas Simitis, ´preuzme snažniju ulogu na međunarodnoj pozornici´.
Atena je najavila i pomoć u ispunjavanju europskih normi Rumunjskoj i Bugarskoj, zemljama koje su ispale iz prvog kruga proširenja 2004. te jačanje suradnje s Turskom, kojoj je već pružila potporu u zahtjevu da pregovore o pristupu u punopravno članstvo počne prije 2004.