Grčka ima jedan od najvećih proračunskih deficita u Europi, od 12,7 posto BDP-a, vanjski dug joj prelazi 100 posto BDP-a, a sve to stvara iznimno tešku situaciju. Zemlja u sljedeće tri godine namjerava smanjiti dug i deficit svesti na prihvatljivih 2,8 posto.
Dajte nam da pokažemo da možemo
Papandreou je u razgovoru s BBC-jevim novinarom rekao kako je njegova stranka izabrana da bi uvela promjene. "Dajte nam vremena, dajte nam potporu, a ne pričam o financijskoj nego o političkoj potpori, kako bismo vam pokazali da možemo primijeniti ono o čemu pričamo", rekao je.
"Trenutno ne vidimo razloga za posuđivanje novca. Morat ćemo se zaduživati sredinom ožujka, a kažemo da nam jednostavno treba pomoć kako bismo mogli posuđivati uz iste kamate kao i druge zemlje, ne uz stope koje nam onemogućuju promjene", dodao je.
Plan za spašavanje
U međuvremenu je njemački časopis Spiegel naveo kako je njemačko ministarstvo financija sastavilo plan po kojemu bi zemlje eurozone Grčkoj dale pomoć u iznosu između 20 i 25 milijardi eura, a svaka zemlja eurozone sudjelovala bi sukladno svojem udjelu u Europskoj centralnoj banci.
Papandreou je veći dio problema svalio na prethodnu vlast, te je dodao kako će njegova vlada ići dalje u spašavanju zemlje. Iako njegova vlada uživa veliku potporu među građanima, djelatnici javnog sektora, koji će biti zahvaćenim planom smanjivanja javne potrošnje, štrajkaju diljem zemlje.