Izvan uže veterinarske struke, akademik Krvavica iskazivao je veliko zanimanje za starohrvatsku povijest, posebice svoga kninskoga zavičaja, rekao je tajnik Razreda za prirodne znanosti HAZU akademik Branko Sokač.
Posebice je istaknuo da je akademik Krvavica bii vrstan poznavatelj glagoljice. Kad je pak riječ o njegovu znanju glagoljice, profesorica Vučevac-Bajt podsjetila je da je to svoje znanje profesor Krvavica nesebično dijelio svojim studentima koje je na predavanjima učio tomu pismu.
Pa su tako, rekla je profesorica Vučevac-Bajt, studenti zagrebačkoga Veterinarskog fakulteta bili, uz kolege s Filozofskoga fakulteta, jedini koji su imali priliku tijekom akademskoga školovanja učiti glagoljicu. Imali su i rijetku sretnu priliku da ih njihov profesor-erudit upoznaje s s bogatom hrvatskom kulturnom baštinom, istaknula je.
Patološka fiziologija bila je pak osnovno područje znanstvenoga rada akademika Krvavice čijih se 65 znanstvenih radova odlikuje izvornim idejama i rezultatima, istaknuo je profesor Ante Svetina.
Akademik Krvavica dao je veliki znanstveni i nastavnički prinos Zavodu za patofiziologiju Veterinarskoga fakulteta na kojemu je radio od 1950. do umirovljenja 1985., rekao je Svetina.
Za svoj znanstveni i nastavnički rad akademik Slavko Krvavica primio je mnoge nagrade i priznanja, među kojima su i Nagrada Ruđer Bošković (1979.) te Nagrada za životno djelo (1975.). Dvije godine (1990.-1991.) akademik Krvavica bio je tajnik Razreda za prirodne znanosti HAZU.
Slavko Krvavica rođen je u Kninu 4. kolovoza 1920, a umro je u Zagrebu 26. prosinca 2003.
(Hina) xip ymc