Potrošnja lijekova je tako u odnosu na prva tri mjeseca ove godine (18 posto) rasla sporije te je krajem lipnja iznosila 14 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Podaci o poslovanju pokazuju da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) nakon financijski loša prva tri mjeseca završio prvo polugodište pozitivno, ostvarivši 13 milijuna kuna prihoda. Istodobno je otkriveno 750 milijuna kuna duga iz 2003. godine za lijekove i potrošni materijal, koji su dospjeli a nisu bili knjiženi ni plaćeni u 2003. godini.
Unatoč velikim troškovima za lijekove, Hebrang je rekao da tijekom ove godine neće doći do promjena u načinu plaćanja participacije, već je tu mogućnost najavio za iduću godinu, ako troškovi nastave rasti.
S obzirom da su u dopunskom osiguranju troškovi za lijekove na recept rasli u prvih šest mjeseci za skoro 70 posto, ministar je ponovio ranije najave o izmjeni modela dopunskog osiguranja početkom iduće godine, nakon što se o novom modelu provede javna rasprava.
"Bez obzira na moguće promjene propisa, svim osiguranicima jamčimo da neće biti prekida prava na dopunsko osiguranje do isteka važenja njihove police", rekao je Hebrang.
Analize HZZO-a pokazale su da se mjere kontrole poslovanja i štednje uspješno provode u najvećem dijelu bolnica iako je, unatoč zabrani, zaposleno 618 novih djelatnika.
Troškovi bolnica rasli su u prvih šest mjeseci za prihvatljivih 3,35 posto, no kontrolu treba pooštriti zbog nekoliko bolnica koje su poslovale daleko iznad svojih mjesečnih limita.
Među kliničkim bolnicama najveći potrošači su Klinika za dijabetes Vuk Vrhovec s rastom troškova od 18,9 posto, Klinika za traumatologiju sa 16,3 posto, Klinika za ortopediju iz Lovrana sa 16 posto, te Klinika za dječje bolesti s 10,8 posto.
Hebrang ističe da je u općim bolnicama provođenje mjera štednje gotovo nemoguće jer Ministarstvo zdravstva nema nad njima ovlasti budući da su u vlasništvu županija. Kao najveći "negativni rekorder" navedena je šibenska bolnica čiji su troškovi rasli za 45 posto, te čakovečka bolnica s 28,5 posto.
HZZO najavljuje i strožu kontrolu propisivanja lijekova kod liječnika obiteljske medicine. Prema analizi čak 80 posto liječnika propisuje previše lijekova, a rečeno je da će im HZZO poslati kontrolore.
Duž prometnica je povećan broj ekipa hitne pomoći na 11, a za iduću godinu priprema se uvođenje helikopterske službe hitne pomoći. Dotad će se, kada to bude potrebno, koristiti helikopteri Hrvatske vojske, rečeno je na konferenciji.