PROSJEČAN Amerikanac pojede 27 kg govedine godišnje, što je ekvivalentno količini od nekoliko stotina burgera. No, nazire li se kraj vladavini burgera od mesa?
Nova generacija burgera proizvedenih od "biljnog mesa" mogla bi u potpunosti promijeniti mesnu industriju i naš današnji način prehrane, pri čemu se predviđa da će ljudi u ne tako dalekoj budućnosti većinu, ako ne i sve proteine, dobivati od biljaka, a ne životinja, analizira CNN.
Biljni burgeri
"Naš zadatak je jednostavan - u potpunosti zamijeniti životinje kao izvor industrijski dobivene hrane do 2035.", izjavio je dr. Pat Brown, liječnik i nekadašnji biokemičar koji je 2011. osnovao kompaniju Impossible Foods.
Impossible Foods se uz tvrtku Beyond Meat smatra predvodnikom revolucije kada je u pitanju svakodnevna prehrana ljudi.
Glavni proizvodi ovih dviju tvrtki, Impossible Burger i Beyond Burger, prave se od soje i bjelančevina dobivenih iz graška te se smatraju daleko manje štetnima za okoliš i boljima kada je u pitanju održljivost od mesnih burgera, pri čemu se čak koriste sokom od cikle i aditivima kako bi mimicirali krv kao neizostavni dio mesne proizvodnje.
Impossible Foods tvrdi da se njegovi proizvodi mogu konzumirati na više od 10.000 lokacija, uključujući Burger King restorane u SAD-u te na više lokacija u Aziji.
Dr. Brown u potpunosti je posvećen svom cilju - eliminaciji životinjskog mesa iz ljudske prehrane, pri čemu se njegova vizija uopće ne čini nerealnom. Nedavni izvještaj konzultantskog poduzeća A.T. Kearney predviđa da će do 2040. većina mesa dolaziti iz biljnih izvora ili pak biti proizvedena alternativnim putem u laboratorijima.
"Ljudi nisu fiksirani idejom da meso mora doći od životinja. Fiksirani su idejom da imaju meso", rekao je dr. Brown.
Isti osjećaj okusa
Drugu veliku prekretnicu označio je izlazak kompanije Beyond Meat na javno tržište u svibnju ove godine u New Yorku, pri čemu se vrijednost tržišne razmjene njihovih proizvoda s početnih 25 dolara povećala na 160 dolara.
Kompanija je prethodno više od jednog desetljeća bila posvećena znanstvenom istraživanju s ciljem dobivanja proizvoda biljnog porijekla koji će imati proteine, hranjive sastojke i okus mesa dobivenog od životinja.
"Kada kažem meso, mislim na aminokiseline, lipide, minerale u tragovima, određene vitamine i prvenstveno vodu. Sve navedeno može se dobiti bez životinja", rekao je izvršni direktor Beyond Meata Ethan Brown.
"Koristimo se...termodinamikom i pritiskom kako bi proizveli hranu koja bi ustima ljudi ostavila isti osjećaj okusa kao i meso dobiveno iz mišića životinja. Tada se postavlja pitanje, mora li se meso dobiti od krave ili svinje umjesto od biljaka", dodao je i istaknuo da vjeruje kako će ljudi s vremenom prihvatiti da meso može biti i neživotinjskog porijekla.
Problem s govedinom
Veliki problem u proizvodnji goveđeg mesa, osobito ako je industrijskog tipa, predstavlja zagađenje okoliša koje ono donosi sa sobom.
Prema podacima UN-a, proizvodnja govedine sama je odgovorna za više od 41 % emisija stakleničkih plinova nastalih prilikom uzgoja životinja, koji pak čine 14,5 % svih emisija na planetu.
"Moramo riješiti ovaj problem s bjelančevinama ako želimo imati održiv planet i zdravo stanovništvo", rekao je Ethan Brown.
Stvaranje mesa baziranog na bilju
Jan Dutkiewicz sa Sveučilišta John Hopkins, autor knjige "Kapitalističke svinje: stvaranje korporativne mesnate životinje" koja žestoko kritizira američku mesnu industriju, vjeruje da je pojava mesa baziranog na bilju došla u pravo vrijeme.
"U tijeku je velika promjena javnog mišljenja koja uzima u obzir sve, od etičnosti mesne prehrane do štete za okoliš i klimatskih promjena", rekao je dodajući kako to što će velik broj ljudi možda probati biljne burgere neće nužno od njih napraviti vegetarijance ili vegane.
Oponašanje je najiskreniji oblik laskanja?
Farmer Will Harris, koji je na čelu organske farme s 3.000 goveda u Blufftonu u Georgiji, ne smatra da je njegov posao ugrožen porastom popularnosti biljnog mesa.
Također misli da nije riječ o binarnom izboru i da će ljudi jesti meso dobiveno ili od biljaka ili od životinja, ovisno o vlastitim preferencijama.
Harrisova obitelj bavi se uzgojem stoke već 150 godina, pri čemu on ističe veliku razliku između načina na koji on vodi svoju farmu i industrijskog uzgoja životinja radi dobivanja mesa, a koji uvelike šteti okolišu.
"Nastojimo oponašati prirodu i zakoljemo 35 goveda svakog dana. Industrijska postrojenja zakolju ih na 400 u jednom satu", izjavio je dodajući da smatra kako bi se više pažnje trebalo posvećivati štetnosti za okoliš i nehumanim uvjetima u kojima se drže životinje, negoli proizvodnji mesa od biljaka, nešto čega se osobno pridržava.
"Ja sam jedan od dobrih starih dečki koji se s industrijske proizvodnje prebacio na regenerativne, humane načine dobivanja mesa", rekao je.
"I dalje smatram da je jedino pravo meso životinjskog porijekla, no kako je oponašanje najiskreniji oblik laskanja, proizvođači biljnih burgera ih mogu nazivati mesom ako to žele", dodao je.
Da riječ nije samo o semantici, potvrđuje zakon savezne države Missouri koji jasno definira što se može, a što ne može nazivati mesom.
Ethan Brown na to odgovara: "Još uvijek ne proizvodimo savršeno biljno meso. Imamo još puno posla i dug je put pred nama, no isto tako imamo mnogo odličnih znanstvenika predanih radu".