Hrvatska ipak na nuklearni pogon?

NAPUTAK HEP-a kojim se od općine Erdut traži da se području, na kojem je još u vrijeme bivše Jugoslavije planirana gradnja nuklearne elektrane, po novom prostornom planu ne mijenja namjena, najbolje pokazuje da se u Hrvatskoj vodi prilično agresivna nuklearna kampanja.

Spomenuti je naputak, kako javlja nezavisni magazin za okoliš Alert, nedavno zaprimio načelnik općine Erdut Josip Jelić, a u njemu lijepo stoji da isto područje mora biti rezervirano "za visokonaponsku mrežu". Kako je nelogično da se tamo gradi gigantska trafo stanica, sve upućuje na to da će se u Dalju izgraditi zamišljena nuklearka.

Ta je geografska točka studijskim i terenskim istraživanjima provedenim od kraja 70-tih do početka 90-tih proglašena najboljom lokacijom u Europi, a kako bi i drugačije bilo budući da je na ista potrošeno 30 milijuna tadašnjih američkih dolara. Predviđena nuklearka jačine 4.000 megavata, dakle šest puta jača od NE Krško, proizvodila bi puno više električne energije od ukupno proizvedene sadašnjim energetskim kapacitetima.

Osim toga, Hrvatska trenutno uvozi prilično velike količine električne energije, a s takvom praksom, ne krene li uskoro s malo jačom energetskom investicijom, u skoroj se budućnosti mogu očekivati nepopularne redukcije. Hoće li se to zaista obistiniti pokazat će nova nacionalna energetska strategija koju će sadašnja vlast otkriti još ovoga ljeta.

Umjesto agroturizma renta od nuklearke

Bilo kako bilo, takva politika uvelike se kosi sa zamišljenim razvojem tog istočnog područja Slavonije koje je svoje prirodne resurse planirao iskoristiti za poljoprivredu i pripadajući agroturizam. Naime, započeta provedba "Zelenog plana" - razvoj ekološke poljoprivrede, vinogradarstva i održivog turizma, Erdut se namjeravao zabilježiti na neke druge karte današnje Europe.

Stoga ne čudi pojava antinuklearne kampanje lokalnog stanovništva, ali i udruživanje hrvatskih, mađarskih, austrijskih i srpskih aktivista najavljeno za rujan ove godine. Kampanju podržava i sam načelnik Jelić koji ne pristaju na gradnju opasnog postrojenja.

No, postoje i drugačiji glasovi samih mještana Dalja kojima maštu golicaju nova radna mjesta, kao i stalni dotok novca u lokalni proračun putem godišnje rente koja bi mogla dosezati i do tri milijuna dolara.

Tko će na kraju pobijediti teško je prognozirati, ali činjenica je kako u Hrvatskoj još uvijek vlada moratorij na gradnju nuklearki i to do 2014. godine, ustanovljen nakon Černobilske katastrofe u travnju 1986. godine. U prilog nuklearkama ne ide ni Program prostornog uređenja Republike Hrvatske donijet 1999. godine kojim se gradnja nuklearnih postrojenja ne planira do 2015. Pa ipak, Kyoto protokolom iz 1997. nuklearna energija se smatra najprihvatljivijim ekološkim rješenjem.