Foto: Hina
Posljednji parlamentarni izbori koštali su oko 120 milijuna kuna, a trošak koji bi zemlja mogla imati zbog vlade koja ne funkcionira mogao bi se mjeriti milijardama.
Kao što je poznato, javni dug dosegnuo je 290 milijardi kuna. Kamate koje plaćamo na taj dug premašile su 11 milijardi kuna, a kako se dospjela dugovanja uglavnom otplaćuju refinanciranjem, Hrvatska je izuzetno osjetljiva na promjene kamatnih stopa.
Zbog nestabilne vlade rastu kamate
Vlada je nedavno odustala od zaduživanja na međunarodnom tržištu jer su investitori tražili kamatu do preko pet posto a razlog tako visoke cijene zaduživanja, kao što su i priznali iz Ministarstva financija je politička nestabilnost u zemlji koja povećava rizik obveznica.
Hrvatska u srpnju ove godine može očekivati nove ocjene kreditnog rejting. Ovih dana u Zagrebu su boravili analitičari Standard & Poor'sa i kao što se doznaje od njihovih sugovornika, glavna tema bila je politička stabilnost, s obzirom na to da su makroekonomski pokazatelji krenuli u pozitivnom smjeru, te će ocjena rejtinga uglavnom ovisiti o razvoju političke situacije.
Još u ožujku ove godine rejting agencija Moody's snizila je rejting Hrvatske. Tada su analitičari upozorili da će zemlja imati problema s provođenjem reformi zbog nestabilnosti vlade.
U svom izvješću su upozoravali da aktualna koalicija u parlamentu između tzv. Domoljubne koalicije i MOST-a ima vrlo malu većinu.
Hrvatska skupo plaća odgađanje reformi
Osim direktnih financijskih troškova koji proizlaze iz povećanja kamata na dug, Hrvatska će imati i indirektne troškove zbog neprovođenja Nacionalnog programa reformi.
Hrvatska je Europskoj komisiji u travnju poslala Nacionalni program reformi s jasno definiranim datumima provedbe određenih mjera.
U tom programu navedene su mjere za olakšanje uvjeta poslovanja, koje su trebale krenuti ove godine. Tu je i mirovinska reforma - vrlo osjetljivo pitanje koje može riješiti jedino vlada sa stabilnom većinom, te reforma javne uprave.
Za kurikularnu reformu, koja je također dio Programa, navedeno je da će krenuti već na jesen, eksperimentalno u 60 škola, no kao što smo kasnije vidjeli, došlo je do zastoja i zahtjeva za razrješenjem radne skupine koja je na njoj radila.
Hrvatska je već do sada platila visoku cijenu neprovođenja promjena - zbog toga smo jedna od najslabijih članica Europske unije. Bili smo najdulje u recesiji, čak šest godina, a pri vrhu smo po nezaposlenosti.
Jasna poruka da je Hrvatskoj potrebna stabilizacija političke situacije, pa i kroz nove izbore, poslana je i iz poslovne zajednice.
Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja, u svom je govoru na tradicionalnom Danu poduzetnika poručila je da više nemamo vremena za čekanje.
"Hrvatska nije u poziciji da si može dozvoliti da nestabilnost kakvoj svjedočimo potraje još nekoliko mjeseci. Nemamo taj luksuz. Budite odgovorni i nadredite nacionalne interese svojim pojedinačnim, stranačkim ili nekim drugim partikularnim interesima. Trebamo normalizaciju i stabilizaciju stanja u zemlji i institucijama koje zemlju vode čim prije! Ako je potrebno i novim izborima. Hrvatska naprosto mora odmah i bez daljnjih odlaganja započeti s promjenama, a za to mora imati stabilnu Vladu“, rekla je predsjednica HUP-a.