Foto: FAH
Hrvatska tako riskira gubitak mogućeg pristupa 6.8 milijardi eura iz fondova Europske unije jer Vlada kasni s donošenjem nacionalnoga plana za borbu protiv diskriminacije. Kašnjenja u provođenju obećanoga nacionalnoga plana za borbu protiv diskriminacije znače da bi Hrvatska mogla izgubiti pristup programu fondova EU-a "Konkurentnost i kohezija", jer je malo vjerojatno da se plan može usvojiti na vrijeme, rekao je stručnjak za BIRN.
Plan koji određuje kako bi razne državne institucije trebale provoditi mjere protiv diskriminacije trebalo je donijeti do kraja 2016. godine. Iako je novi rok u ljeto, još se nisu organizirale radne skupine.
Vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina otvorio je natječaj za članove radne grupe iz građanskoga društva za razdoblje od 2017. do 2022. godine, koji će završiti 1. ožujka.
Nacrt plana
Sara Lalić, iz nevladine organizacije Centra za mirovne studije, rekla je da je bila članica radne skupine u 2014. i 2015. godini kada je nacionalni plan za razdoblje od 2015. do 2020. godine već bio donesen.
Dodala je da bi u nekoliko mjeseci intenzivnoga rada radna skupina mogla sastaviti nekakav dokument, ali loše kvalitete, i prisjetila se kako je njezina radna grupa radila na nacrtu plana deset mjeseci i rekla da je obično potrebno još tri mjeseca za procjenu i raspravu o dokumentu.
Ministarstvo vanjskih poslova negativno je ocijenilo postojeći nacrt, ali nije navelo zašto.
U međuvremenu je ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier kao svojega posebnog savjetnika zaposlio Ladislava Ilčića, predsjednika Hrasta, male desno orijentirane kršćanske stranke. Kada je Socijaldemokratska partija (SDP) prošli tjedan kritizirala odluku da se ne prihvati trenutni nacrt plana, zastupnik Hrasta Hrvoje Zekanović rekao je da se SDP-u neće svidjeti novi plan.
Kritike
Zekanović je rekao da se u sadašnjem planu izjednačava spol i rod, što nije isto i dodao je da se nada da isti članovi radne skupine neće raditi i na novome nacionalnome planu.
Ilčić i Hrast usko su povezani s konzervativnim nevladinim organizacijama, kao što je Glas roditelja za djecu, GROZD, koji se zalaže za kršćanske obiteljske vrijednosti. Grozd se posebno zalagao protiv spolnog odgoja u javnim školama jer je smatrao da promiče homoseksualizam.
U posljednjoj je debati o planu GROZD kritizirao uvođenje rodne jednakosti i tvrdio da se koncepte koji se temelje na rodnoj ideologiji "znanstveno odbacilo".
GROZD se žalio i da plan potiče multikulturalizam, a ne spominje patriotizam, i da se zalaže za građanski odgoj u školama kao zamjenu za vjeronauk.
Mogući je drugačiji sastav nove radne grupe jer se Savjet za razvoj civilnoga društva, koji je odobrio članove prethodne grupe, formirao, ali još se nije sastavio.