PREMA najnovijem istraživanju Media neta provedenom početkom listopada 2005. godine, neposredno prije otvaranja početka pregovora s Europskom unijom, za više od 65% građana Hrvatske slika naše zemlje u svijetu nije dobra. 33% ispitanika tvrdi da je slika dobra, a svega 4 ispitanika (1,01%) da je jako dobra.
Za 34% ispitanika koji smatraju da je slika Hrvatske u svijetu dobra ili jako dobra, zaslužan je prije svega turizam, odnosno dobra turistička sezona, otvorenje autocesta, te sigurnost odredišta i otvorenost prema dolazećim gostima.
Slijedeći na ljestvici razloga koji su utjecali na dobru sliku o Hrvatskoj su političari, politika koju vode, predsjednik Stjepan Mesić, akcijski plan premijera Ive Sanadera, demokratizacija i diplomatske aktivnosti Vlade i državnog vrha, te općenito poboljšanje stanja u zemlji, kao i sama činjenica da postoji Hrvatska kao samostalna i neovisna država.
Sport, sportaši i sportski uspjesi, te stanovnici Hrvatske koje su ispitanici opisali kao gostoljubiv, pametan i radišan narod; trud oko ulaska u EU i suradnja s Haškim sudom, te prirodne ljepote zemlje, daljnji su činbenici koji utječu na pozitivnu sliku i dobar ugled zemlje u svijetu.
Čak 59% od ispitanika koji smatraju da je ugled Hrvatske u svijetu loš, za to optužuje politiku i političare. Na drugom mjestu je odbjegli general Ante Gotovina i odnosi s Haškim sudom, (tvrdi 9% od 262 ispitanika koji smatraju da nam je ugled narušen), a odmah zatim korupcija, kriminal i privatizacija kao način nezakonitog bogaćenja (7,3% od ispitanika koji tvrde da je ugled Hrvatske u svijetu loš). Slijede menalitet (6,9%) te loša gospodarska politika, nizak standard i nezaposlenost (6,9%).
U kontekstu brendiranja Hrvatske države potrebno je prije svega promatrati njene komparativne prednosti i nedostatke. Prema mišljenju više od jedne četvrtine ispitanika, najveća komparativna prednost Hrvatske su "prirodna bogatstva i ljepote, more, klima, ekologija i neiskorišteni, nezagađeni resursi".
Tako 18% ispitanika s pravom tvrdi da je turizam, turistička orijentacija zemlje i činjenica da Hrvatsku posjećuje blizu 10 milijuna gostiju godišnje velika komparativna prednost. Također je to i geografski položaj (tvrdi 6,7% ispitanika), ali i vrijedni, dobri, pametni i obrazovani ljudi (5,1%). Spominju se i sportski uspjesi, kulturna i povijesna baština zemlje, pozicija male, neovisne samostalne države koja se razvija, te razvoj prometa i prometnica.
Glavni pak nedostatak Hrvatske, prema mišljenju 20,8% ispitanika je "loša gospodarstvena politika i nizak standard". Slijede "Vlada, političari i politika koju vode (kako vanjska tako i unutarnja)" (17,2% ispitanika); korupcija i kriminal te nezakonito bogaćenje (8,5% ispitanika).
Na pitanje što bi nas najbolje moglo predstaviti u svijetu, većina ispitanika (18,7%) navodi turizam. Slijede sport i sportski uspjesi (7,4% ispitanika), te prirodna bogatstva i ljepote, ekologija, čista voda i resursi (6,8% ispitanika).
Na otvoreno pitanje koja bi nas osoba mogla najbolje predstaviti u svijetu, ispitanici su nabrojili 76 različitih imena, od čega 12 ženskih i 64 muška. Najviše glasova dobili su političari (176 ili 43,9%), slijede sportaši i sportašice (96 ili 23,9%), 16% ispitanika ne zna tko bi nas mogao uspješno predstavljati u svijetu, a 6% tvrdi da nema takve osobe.
Predsjednik Mesić prema mišljenju najvećeg broja ispitanika (19,7%) je osoba koja bi Hrvatsku mogla najbolje predstavljati u svijetu. Iza njega, na drugom mjestu nalazi se premijer Sanader sa 6,5% pojedinačnih odgovora. Tenisač Ivan Ljubičić treći je na ljestvici osoba najpoželjnijih za predstavljanje Hrvatske u svijetu. Slijedi Janica Kostelić, za njom legendarni Goran Ivanišević, a niti jedno "novo" ime u hrvatskoj politici nije prošlo nezapaženo kao diplomatski potencijal. To je mlada ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarović. Za njom slijedi znanstvenik Miroslav Radman, HSLS-ovka Đurđa Adlešić, HNS-ovac Radimir Čačić, borac Ultimate fighta Mirko Filipović, prvi oporbenjak Ivica Račan, glumac Goran Višnijić i mnogi drugi.