"Obrana se obratila vladama Hrvatske i Federacije BiH sa zahtjevom za izdavanje jamstava u travnju i ponovila ga u više navrata, posljednji put 3. studenoga no vlade su se oglušile", kazao je danas na statusnoj konferenciji Ljubičićev branitelj Tomislav Jonjić. Ljubičić (43) je u pismu 3. studenoga od njega "demonstrativno zatražio da povuče zahtjeve za jamstva", kazao je Jonjić.
Obojica su kazala kako to smatraju "nastavkom višegodišnje opstrukcije Ljubičićeve obrane, prisutne i kod dostave dokumenata zbog čega su morali tražiti obvezujući nalog ICTY-a".
U tom je kontekstu spomenuo i da je "vlada RH u travnju 2002. dala jamstva za Ljubičića ali ih je u svibnju, na nečiju intervenciju povukla", pa je sud odbio zahtjev za privremenu slobodu.
U prvom je zahtjevu kao mjesto boravka na privremenoj slobodi naveden Zagreb a u drugom Mostar, pa su jamstva sada prvenstveno očekivana od Federacije BiH.
Optuženi Ljubičić, koji je bio vidno uznemiren, odluku o povlačenju zahtjeva za jamstva objasnio je svojom "revoltiranosšću".
"Ne tražim jamstva od onih koji svaki dan opstruiraju moju obranu, dokumente i drugo", rekao je.
Po riječima Jonjića, na proljeće su Ljubičića u pritvoru ICTY-a posjetile ministrice pravosuđa u vladama RH i FBiH, Vesna Škare Ožbolt i Bojana Krišto, obećavavši mu jamstva.
Pomoćnik ministrice pravosuđa RH Jakša Muljačić, zadužen za suradnju s ICTY-em, u telefonskom je razgovoru opovrgao da su Ljubičiću obećana jamstva ili da RH koči predaju dokumenata.
"Rečeno je da će njegov zahtjev razmotriti vladin Savjet za suradnju s ICTY-em. Predmet je bio na savjetu na proljeće a odluka je odgođena", kazao je.
Ljubičić se 21. studenoga 2001. predao ICTY-u, nekoliko dana nakon što je otpečaćena njegova optužnica, no prije toga je dvije godine bio bjegunac pred hrvatskim pravosuđem, koje je tragalo za njim na temelju naloga za uhićenje ICTY-a i nalaza vlastite istrage.
Haška optužnica tereti ga u 15 točaka za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja počinjeno progonom, ubojstvima i nasiljem nad Bošnjacima u Lašvanskoj dolini, prvenstveno zbog pokolja u Ahmićima u travnju 1993. Bio je zapovjednik Vojne policije HVO-a u Operativnoj zoni srednja Bosna.
Ljubičić je danas u sudnici rekao da "ima jednu jedinu crnu mrlju a to je 16. travanj 1993.", ne spominjući izrijekom Ahmiće.
"Ta moja crna mrlja nije tolika koliki je neki ovdje hoće prikazati, a ja ću je pokušati staviti u okvire koji odgovaraju mojoj stvarnoj ulozi", kazao je Ljubičić u neuobičajenom istupu za okrivljenika koji je ranije odbacio sve optužbe.
Muljačić je potvrdio je da je Hrvatska primila obvezujući nalog za predaju dokumenata Ljubičićevoj obrani i precizirao da je do sada pronađeno i predano "73 posto dokumenata", a ostale se traži.
Navode odvjetnika o davanju i povlačenju jamstava RH 2002. godine Muljačić nije ni potvrdio ni opovrgao, navodeći da nikada nisu dana pisana jamstva ali se moglo raditi o najavi ili usmenim jamstvima.
U to je vrijeme Muljačić bio veleposlanik RH u Nizozemskoj.
Sudac Amin el Mahdi obećao je na kraju "zalaganje da suđenje počne što je prije moguće", jer je Ljubičić već tri godine u pritvoru.