In memoriam: Godinu dana nakon Meastra, HFP i dalje lovi u mutnom oko Otoka znanja

PRIJE točno godinu dana čelništvo države kao i USKOK oduševljeno su izvijestili kako je u Hrvatskoj počeo definitivni lov na velike ribe u hrvatskom moru korupcije.

Kad god bi se spomenula riječ "Maestro", pred mikrofonima se gurala vodeća politička garnitura na čelu s premijerom Sanaderom uz "viteza" USKOK-a Mladena Bajića. Tada je pred licem nacije ministar Damir Polančec skrušeno priznao kako nije znao što se događa u Hrvatskom fondu za privatizaciju, kojemu je predsjedao.

Sve je po starom

Upravo zbog toga Vlada Ive Sanadera svečano je obećala naciji kako se Hrvatski fond za privatizaciju gasi. Štoviše, obećao je tada Sanader kako su na redu uhićenja velikih igrača te kako skoro počinje suđenje u slučaju Maestro. Danas, točno godinu dana nakon spektakularnih uhićenja i najava - od svega toga ništa.

U novinarske notese možemo samo upisati kako je suđenje još daleko od početka, kako se ni jedna riba nije uhvatila u Bajićevu mrežu te kako Hrvatski fond za privatizaciju još uvijek radi kao i prije. Netransparentno i u mutnom. Najnoviji primjer svakako je slučaj Hotela Koločep.

U veljači ove godine sve je krenulo. Jedan od trojice vlasnika Otoka znanja d.o.o. Željko Markota otkrio je javnosti kako se sprema prodaja dijela nekretnina, prije dvije i pol godine kupljenih hotela od strane HFP-a, koje su trebala završiti kao vlasništvo tvrtke Chadelus d.o.o. iz Splita, i to bez pristanka Fonda.

Umjesto novca nudili projekte

Za one koji možda ne znaju Hotele Koločep prije nekoliko godina dobila je neprofitna ustanova "Otok znanja", a umjesto novca - nudili su projekte, odnosno brand. Ulaganja su bila pozamašna, barem na papiru, a temeljila su se na budućem poslovanju. Od 14 pristiglih ponuda izabrana je ona slabija, Otoka Znanja, pod izlikom da je riječ o prijelomnom trenutku privatizacije u Hrvata, iako su već tada neovisni mediji u Dubrovniku najavljivali prijevaru odnosno preprodaju.

Nakon javnog otkrića Markote za spremnu prodaju nekretnina, te nakon što je u javnost izašao ovjereni dokument o prodaji imovine splitskom ‘Chadelusu’ u vlasništvu Irca Arthura McQuade Hughesa koji će tvrtki posuditi 1,1 milijun eura uz "lihvarsku" kamatu od 15 posto, započeo je potres na političkoj sceni, a mnogi su najavljivali drugi dio sage "Povratak Maestra".

No, tu se nije stalo budući da je Markota u svojstvu zamjenika predsjednika Otoka znanja dokumentirao kako njegova grupacija nije u stanju ispuniti ono što je obećano Hrvatskom fondu za privatizaciju. Tada je javno obznanio kako Siniša Grgić i Davor Lauc, kao dva od tri osnivača ustanove Otoka Znanja, žele provesti u djelo preprodaju nekretnina.

DORH zaprimio prijavu o pokušaju prijevare HFP-a

Državno odvjetništvo zaprimilo je prijavu te je 26. veljače započelo istragu oko Otoka znanja. Hrvatski fond za privatizaciju zaprijetio je podizanjem tužbe zbog naknade štete, te povratak Koločepa državi. Fond je tada od "Otoka Znanja" zatražio i dodatne bankarske garancije o ulaganjima koja su obavezna, budući da se nalaze u kupoprodajnom ugovoru.

U međuvremenu, kod Trgovačkog suda u Dubrovniku zatražili su dobili privremenu mjeru zabrane raspolaganjem nekretninama Hotelima Koločep, a potpredsjednik Vlade Damir Polančec obećao je da je, ukoliko "Otok Znanja" ne preda jasne dokaze Fondu o ulaganju 201 milijuna kuna što proizlazi iz kupoprodajnog ugovora, Vlada spremna nakon tri godine hotele vratiti državi i ponovno raspisati natječaj.

Danas, tri mjeseca od Hrvatskog fonda za privatizaciju, kao i od potpredsjednika Vlade Damira Polančeca apsolutno ništa. Markota je u međuvremenu smijenjen na Skupštini Hotela Koločep, a odjednom je HFP kao i Polančec prestao s prijetnjama. Kada smo pokušali istražiti što se zaista dogodilo s Otokom Znanja naletili smo na zid tišine.

Nakon prijetnje tužbom dobili odgovor

Više od mjesec dana čekali smo odgovore predsjednika Fonda za privatizaciju Vedrana Duvnjaka, a pitanje je bilo vrlo jednostavno: Što je HFP napravio po pitanju Koločepa i je li ispunio obećanja i prijetnje prema Otoku znanja? Gotovo svaki dan telefonski smo razgovarali s djelatnicima Fonda i uredom Duvnjaka i svaki dan smo bili zapanjeni originalnošću odgovora zašto još uvijek  nemamo naše odgovore. No, nakon što smo zaprijetili sudskom tužbom zbog prekršaja "Zakona o pravu na pristup informacijama" te sukoba interesa dobili smo odgovore.

Svakako treba naglasiti kako smo poslali i pitanja ministru Damiru Polančecu hoće li ispuniti obećanja te vratiti Koločep državi. No,umjesto odgovora, iz ureda njegovog ministarstva nakon mjesec dana odgovoreno nam je kako neće odgovoriti, jer smo trebali uputiti pitanja Polančecu preko glasnogovornika Vlade RH. (! op.a.) 

Postoje objektivni razlozi

"Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju prihvatio je izvješće stručnih službi HFP-a, o provedbi Ugovora o prodaji i prijenosu dionica Hoteli Koločep d.d te objektivnim razlozima ne izvršenja pojedinih stavki ugovora. Primjerice, urbanistički plan za Otok Koločep nije donesen, što je potvrdio i Grad Dubrovnik, a upravo njegovo donošenje uvjet je za izdavanje potrebnih dozvola i suglasnosti za izgradnju i rekonstrukciju objekata Hotela Koločep d.d. Nadalje, Ustanova Otok znanja na Izvanrednoj glavnoj skupštini, održanoj 14. travnja 2008. godine, odustala je od donošenja odluke o prijenosu imovine Hoteli Koločep d.d. na novoosnovano društvo Otok znanja turizam d.o.o.", stoji u odgovoru Fonda za privatizaciju kojeg potpisuje Vedran Duvnjak odgovarajući na pitanje hoće li HFP podići tužbu zbog naknade štete te zatražiti povratak Koločepa državi, kako je najavljeno u nekoliko medija.

Zanimljivo je kako se ovom prigodom HFP ogradio poznatom obranom vezanom uz nepostojeću prostorno plansku dokumentaciju. Slično se brani i u slučaju Hotela Srebreno, koje je kupio Anđelko Leko, a koji unatoč klauzuli o obnovi u ratu spaljenog hotela dosada u njega nije uložio niti kune iako je prošlo gotovo pet godina. Zanimljivo je kako je prije pokretanja afere, te prije najave povratka državi HFP znao kako Koločep nema nužnu prostorno plansku dokumentaciju.

No, HFP, zaboravlja, namjerno ili ne, kako je smisao Otoka Znanja, bila ne samo u ulaganjima, koja su bila među najnižim u ponudi, već i u programima implementacije lokalnog stanovništva s Otokom znanja, te pričom o znanstvenicima koji će provoditi svoje vrijeme na tom otoku, pa do toga kako će lokalno stanovništvo imati besplatan internet.

Brend spao na "radionicu za djecu"

Od toga svega danas Koločep nema gotovo ili apsolutno ništa. Posebno je zanimljivo kako Koločep danas nema niti liječnika iako je ustanova Otoka znanja potpisala ugovor s gradom Dubrovnikom i Županijom kako će iznaći sredstva za zdravstvenu zaštitu za otočane. Štoviše od svih znanstveno-učilišnih programa koje su bile zacrtane u kupoprodajnom ugovoru održane su tek određene radionice za djecu u smislu glazbenog obrazovanja i glazbenih radionica.

Prema svojedobnom priznanju dogradonačelnika Dubrovnika Antuna Kisića, Otok znanja od svojih obećanih programa ostvarilo je svega 10 posto. Inače, otok Koločep spada pod Grad Dubrovnik, a Kisić je posebno involviran jer osim što je gradonačelnik ujedno i rođeni otočanin.

"Stručne službe HFP-a osigurati će da Otok znanja, osigura daljnji način ispunjenja ugovornih obveza kvalitetnim sredstvima osiguranja, kojima će se ujedno zaštititi i imovina Hotela Koločep d.d.", stoji pak u odgovoru Duvnjaka po pitanju osiguranja imovine HFP-a, iako je nama u odgovoru vrlo nejasno, tko ima tu što osiguravati.

Sve je u rukama pravosuđa

No, o tim programima radi kojih je Otok znanja dobilo Koločep, HFP danas šuti. Štoviše o nepovoljnom ugovoru, o kojem su "grmjeli" prije samo dva mjeseca i pokušaju preprodaje nekretnina danas ne žele govoriti, već sve u stilu Poncija Pilata prebacuju na (ne)učinkovito pravosuđe.

"Stručne službe HFP-a osigurati će da Otok znanja, osigura daljnji način ispunjenja ugovornih obveza kvalitetnim sredstvima osiguranja, kojima će se ujedno zaštititi i imovina Hotela Koločep d.d.", stoji u odgovoru Duvnjaka po pitanju osiguranja imovine HFP-a, iako je nama u odgovoru vrlo nejasno, tko ima tu što osiguravati. Također Duvnjak je dodao i kako je trgovački sud u Dubrovniku donio rješenje o zabrani raspolaganja imovinom Hotela Koločep d.d. 31. ožujka na koje su Hoteli Koločep d.d. uložili žalbu te je sudski postupak još u tijeku.

Upravo kao i kod Maestra, nakon silnih obećanja "čišćenja" nezakonitosti, te raščišćavanja odnosa na "Otoku Znanja", nije se dogodilo apsolutno ništa, a HFP i dalje "glavinja" u moru netransparentnosti. Naime, kada kažu da su na Trgovačkom sudu podnijeli zabranu raspolaganja nekretninama, znači da raspolažu podacima kako će te nekretnine moguće završiti u rukama onih kojima ne pripadaju. No, bez obzira na to, u HFP-u danas nisu spremni zaustaviti to, a kamoli zaprijetiti još jednom prema "Otoku znanja". Zašto?

Grgić, nova zvijezda HDZ-a

Mnogi u najnovijoj aferi oko Hotela Koločep, oko koje ministar Polančec šuti, a HFP nemušto odgovara vide interese samog vrha države. Naime, prvi čovjek Otoka Znanja je Davor Grgić osim po "Otoku Znanja" poznat je i kao direktor Zavoda za poslovno istraživanje. O njegovoj uglednoj tvrtci i istraživanjima svojedobno su pisali svi mediji prije godinu dana kada je otkriveno da su rezultati prema kojem je HDZ vodio ustvari bili pogrešni. Grgić se tada branio kako su krivi bili njegovi informatičari koji su krivo prenijeli podatak.

Grgić, za koji će mnogi reći kako je jedan od mladih lavova HDZ-a, omiljen je od premijera Sanadera. U njegovoj bogatoj biografiji stoji i podatak kako je svojedobno bio voditelj "puča" u udruzi "Europski pokret Hrvatska" (EPH) i "Europski dom Zagreb" (EDZ).  Naime, u medijima se nedavno pojavio dokument prema kojem je vidljivo da su tadašnji pučisti u želji da se smjeni Ljubimir Čučić upisali 119 "novih" fiktivnih članova. Na izvanrednoj godišnjoj skupštini udruge, koja je održana 3. srpnja 2003., i "preglasali" su sve ostale članove EPH koji su taj Pokret u proteklih 15 godina stvarali. Grgić je tada izabran za predsjednika.

Kreirao stranicu slinic.com

Također, Grgić je poznat i po tome što je kreirao stranicu slinic.com, u kojoj je tražio da mu se jedan od čelnih ljudi SDP-a Slavko Linić ispriča za sve ono što je svojedobno rekao za Otok Znanja. Naime, Linić je tada pokušavao dovesti u vezu Grgićev Zapi d.o.o s Otokom Znanja. Tada je iznio podatak kako se spremala prodaja Grgićevog Zapi-a Financijskoj agenciji (FINA) za iznos od 30 milijuna kuna, te da je Grgić kupio Otok znanja za svega 30 tisuća kuna.

Navodno je Grgićev Zapi nastao zahvaljujući zaključenju protuzakonitog ugovora s tadašnjim Zavodom za platni promet (ZAP). Njegova tvrtka dobila je pristup tajnim podacima svih poduzeća u Hrvatskoj, koje je nakon toga prodavao na tržištu po vrlo visokim cijenama na CD mediju. Prodaja za 30 milijuna kuna navodno je spriječena u posljednji trenutak.

Siniša Grgić, čovjek koji je do jučer namještao ankete za HDZ danas je član Vijeća HRT-a i čovjek koji drma Otokom znanja.

Nema se što pisati

Do Siniše Grgića, nažalost nismo uspjeli doći, a kontaktirali smo Senku Ivandić da nam Grgić odgovori na nekoliko pitanja vezano za Otok Znanja. Ivandić koja je bila potpisana na posljednjem priopćenju za javnost tvrtke Otok znanja bila je iznenađena zašto nju zovemo za pitanja vezana za Koločep! Uredno je zapisala naše brojeve, te obećala kontaktirati Grgića, koji nam se pet dana nakon toga nije javio. Štoviše "susretljiva" Ivandić, zadužena za kontakt u Otoku znanja, spremno nam je dala broj recepcije na Koločepu, dodavši kako se o Koločepu više nema što pisati, jer je sve riješeno.

Na kraju ostaje pitanje, kako je riješeno i u čiju korist?

Ilko Ćimić
Foto: Arhiv, sinisagrgic.net,kome-otok-znanja.com