Izborna kampanja u Španjolskoj prekinuta je u četvrtak nakon krvavog atentata, a premijer Aznar proglasio je tri dana žalosti.
Narodna stranka, na vlasti osam godina, mogla bi pobijediti Socijalističku stranku (PSOE), ali će izgubiti većinu u parlamentu, pokazuju rezultati stalnog ispitivanja javnog mišljenja koji se provode u Španjolskoj pred izbore. Prema rezultatima dosadašnjih ispitivanja javnog mišljenja, Aznarova Narodna stranka dobila bi oko 170 mjesta u španjolskom parlamentu koji broji 350 mjesta, za razliku od dosadašnjih 183. Da bi imala apsolutnu većinu, potrebno joj je 176 zastupnička mjesta.
Aznar, koji je Narodnu stranku predvodio na izborima 1996. i zatim 2000. godine, neće tražiti treći mandat kao premijer. Najavio je povlačenje iz političkog života, a na čelu stranke i na mjestu kandidata za premijera zamijenit će ga njegov bivši zamjenik Mariano Rajoy.
No, Španjolci ipak smatraju Rajoyovog glavnog protivnika, čelnika Socijalističke stranke (PSOE) Josea Luisa Rodrigueza Zapatera boljim kandidatom za premijera zbog njegovog programa.
Rodriguezeov "socijalniji" program se zalaže za poboljšanje uvjeta umirovljenicima i za bolje obrazovanje. Osim toga, a to će se nakon atentata u Madridu - ako se pokaže da su počinitelji islamski militanti - pokazati ključnim elementom, Zapatero je obećao da će tražiti povlačenje 1.300 španjolskih vojnika iz Iraka do kraja godine.
Španjolska oporba zamjera Aznaru to što je uvukao zemlju u rat u Iraku protiv volje naroda, to što se previše zbližio sa SAD-om na štetu prijateljstva i partnerstva s nekim članicama EU-a te što bezobzirno prelazi preko regionalnog senzibiliteta i zanemaruje siromašne i one s potrebama.
No, Aznaru se ne može prigovoriti za ekonomsko vođenje države. Kada je Španjolska pristupila EU-u 1986. godine smatrana je jednom od najsiromašnijih zemalja. A tijekom osmogodišnje vladavine konzervativaca Španjolska je postala jedna od vodećih rastućih ekonomija u Europi. Unatoč tom, jedan od osnovnih problema s kojim će se suočiti nova vlada bit će nezaposlenost, koja iznosi 11,2 posto, te visoka stopa inflacije.
Tu su još i nastavak borbe s baskijskom sparatističkom skupinom ETA što bi se moglo pokazati izuzetno važnim i teškim ako se dokaže da je upravo ona stajala iza atentata u Madridu, a i suočavanje s autonomaškim težnjama regija Baskije i Katalonije.
Osim PP-a i PSOE-a nižu se ostale nacionalističke formacije - katalonske, baskijske, galicijske, kanarske i andaluzijske skupine i aragonski regionalisti - ili ljevica, poput koalicije Izquierda unida (IU), okupljena oko komunista.
Izquireda unida je treća ozbiljnija politička formacija i u parlamentu s pet do šest posto glasova. Čelnik IU-a Gaspar Llamazeres obećao je u sklopu svoje izborne kampanje da će raditi na poboljšanju demokracije u zemlji.
(Hina) xbis ysb