Naglasio je da je na zajedničkom sastanku u ožujku ove godine dogovoreno da se "Zid boli" premjesti na Mirogoj i da novi Spomenik svim hrvatskim braniteljima i civilima stradalim u Domovinskom ratu idejno mora apsorbirati "Glas hrvatske žrtve - Zid boli", odnosno da premješteni Zid boli treba biti osnovni element spomenika sveobuhvatnom stradanju u Domovinskom ratu.
Na tom je sastanku, navodi u priopćenju Jugec, također zaključeno da na zgradi bivšeg sjedišta UNPROFOR-a u Selskoj ulici, gdje je sada "Zid boli", treba postaviti obilježje s tekstom o svim relevantnim podatcima o vremenu i razlozima nastanka "Zida boli", kao apela međunarodnoj zajednici za vrijeme srpske agresije na Hrvatsku, kao i podatak o premještanju "Zida boli".
Voditeljica "Apela" Zdenka Farkaš tada je zadužena da izradi povjesnicu, odnosno povijesni prikaz sveukupne vrijednosti "Glasa hrvatske žrtve - Zida boli", budući da je 1993. bila inicijator njegove gradnje, kaže Jugec.
U povodu 10. obljetnice podizanja "Zida boli", 26. rujna, Farkaš se usprotivila premještanju "Zida boli", ocjenjujući kako ga je bolje obnoviti ondje gdje je njegovo povijesno mjesto, pred sjedištem UN-a.
"Zid boli", napravljen od opeka na kojima su imenima poginulih, ubijenih, zarobljenih i nestalih hrvatskih branitelja i civila, počele su podizati njihove obitelji 26. rujna 1993. kao apel međunarodnoj zajednici za humanost i ljudska prava. Zid sadrži 13.650 opeka koje podsjećaju na nestale i poginule osobe.
Deset godina poslije, zid je dijelom urušen, u dva navrata je oštećen, a u jednom su incidentu sudjelovala i četvorica pijanih pripadnika SFOR-a zbog čega je oštro prosvjedovala hrvatska Vlada.