MIGRANTSKA kriza, koja je još jednom eskalirala masovnim pokušajem prelaska bosansko-hrvatske granice i probijanjem policijskog kordona prošlog tjedna, ponovno je glavna tema u Hrvatskoj.
A kao i u drugim europskim zemljama na migrantsko-izbjegličkoj ruti i kao i u jeku mnogo masovnijeg migrantskog vala 2015., zabrinutost je u dijelu javnosti brzo prešla u paniku i histeriju oko ove "invazije" te još jednom rezultirala širenjem lažnih vijesti i teorija zavjera o migrantima i njihovim "organizatorima" na društvenim mrežama.
Jedna od lažnih vijesti koje se posljednje vrijeme šire je ona da je grčka policija zaplijenila 52 tone vatrenog oružja i streljiva u teretnim kontejnerima koji su ušli u tu zemlju, deklarirani kao namještaj, a koji su bili namijenjeni za migrante koji idu za Europu.
Je li grčka policija doista zaplijenila pošiljku oružja za migrante?
"Koji nas rusvaj čeka uskoro diljem Evrope, koliko je do sad kontejnera prošlo ispod radara!!!!", napisao je, uz za ovakav tip objava već uobičajene pravopisne pogreške, korisnik Facebooka koji je objavio fotografije. No one ne prikazuju ono što ovaj domaći Facebook korisnik s vojnim helikopterom na profilnoj slici tvrdi.
Naime, ove fotografije, kao i mnoge druge koje se dijele, širile su se i 2015. A u ovom slučaju, kako je još te godine objasnila fact-checking stranica Snopes, grčka obalna straža nije zaplijenila oružje koje ide prikrivenim teroristima među izbjeglicama, nego oružje koje se krijumčarilo iz Turske za Libiju, zemlju u kojoj se suprotstavljene frakcije i dalje borbe za prevlast nakon rušenje Moamera Gadafija. Oružje je pronađeno na teretnom brodu iz Iskenderuna i zaplijenjeno jer je na snazi UN-ov embargo na prodaju oružja Libiji.
Da je riječ o mnogo širem fenomenu od hrvatskog pokazuje i projekt Međunarodne mreže za provjeru činjenica ICFN (eng. fact-checking) i francuske televizije France 24, koji je pokrenut u svibnju ove godine, a u sklopu kojeg evidentiraju, analiziraju i razotkrivaju lažne ili manipulirane slike i vijesti koje često postaju "viralne" na društvenim mrežama.
Istraživači iz Francuske i Turske identificirali 162 slučaja lažnih vijesti o migrantima
Turski novinar Gulin Cavus s fact-checking stranice Teyit.org kao suradnik ICFN-a proveo je dva tjedna u Parizu gdje je s novinarima tima France 24 Observers i drugim suradnicima koji su se specijalizirali za fact-checking istraživao sličnosti i razlike u načinu kako se dezinformacije o migrantima šire u Turskoj, Francuskoj i drugim europskim zemljama. Podsjetimo, u Turskoj se nalazi gotovo tri milijuna izbjeglica, odnosno migranata, uglavnom iz Sirije.
"Cilj je stvoriti bazu podataka o lažnim vijestima o migrantima... Želimo da javnost bude u mogućnosti pristupiti im preko stranice nalik na tražilicu", rekao je Cavus.
Ovi fact-checkeri su u preliminarnoj studiji identificirali 162 slučaja lažnih vijesti, uključujući tvitove, Facebook objave, izjave političara i članke s dezinformacijama, o 81 temi vezanoj za migrante. Podijelili su lažne vijesti u devet kategorija, od kojih su najzastupljenije bile zločini koje su navodno počinili migranti (30 %), socijala davanja koja migranti dobivaju (20 %) i ideja o migrantskoj "invaziji" (19 %). Sve primjere lažnih vijesti koje su naveli pobio je barem jedan vjerodostojan medij.
Je li migrant napao medicinske sestre u Francuskoj?
Jedan primjer koji ovi istraživači navode je video objavljen 23. veljače 2017. na kojem muškarac fizički napada dvije medicinske sestre u ruskom gradu Novgorodu. Snimka je manipulirana i lažno predstavljena kao napad migranta u najmanje tri europske zemlje.
Tako je francuska ekstremno desničarska stranica nazvana Napoleon niti mjesec dana nakon objave originala objavila snimku tvrdeći da se radilo o migrantskom napadu u francuskoj bolnici. Isto je napravila desničarska stranica u Španjolskoj i sekularna stranica u Turskoj, tvrdeći da se napad dogodio baš u tim zemljama.
Jesu li članovi Islamske države među migrantima napali njemačku policiju?
Drugi primjer koji se navodi je fotografija podijeljena u najmanje šest zemalja 2015., uključujući Francusku, Veliku Britaniju i Švedsku, uz objašnjenje da se radi o pripadnicima Islamske države koji napadaju njemačku policiju prilikom migrantskog vala te godine. Međutim, ne samo da fotografija nije snimljena te godine nego se radi o islamističkom prosvjedu u Njemačkoj 2012., godinama prije velikog migrantskog vala i prije nego što je ISIS uopće osnovan.
Treći je primjer 15 fotografija žena i jedne muškarca koje su objavljene u obliku montaže u šest europskih zemalja, s objašnjenjem da se radi o žrtvama napada i silovanja od strane migranata. Slične fotografije nosili su i desničarski prosvjednici na transparentima u istočnonjemačkom gradu Chemnitzu, nakon ubojstva lokalnog Nijemca od strane migranata iz Sirije i Iraka u kolovozu.
Jesu li ove žene žrtve migrantskih silovatelja?
Zapravo, kako je pokazala austrijska fact-checking stranica Mimikama, na fotografijama uopće nisu njemačke žrtve - radi se o fotografijama žrtava obiteljskog nasilja iz SAD-a i Velike Britanije, a među njih je ubačeno i nekoliko fotografija televizijskih glumica koje su našminkane za potrebe snimanja.
Drugi primjeri lažnih vijesti su oni o muslimanskim migrantima koji pokazuju svoju netrpeljivost prema kršćanskoj ili sekularnoj kulturi domaćina tako što odbijaju hranu Crvenog križa koja nije halal, oštećuju crkve u Švedskoj ili božićna stabla u SAD-u ili pak traže uvođenje šerijatskog zakona u Londonu.
Snimka s migrantima koji navodno odbijaju pakete hrane Crvenog križa na grčko-makedonskoj granici naširoko je dijeljena još 2015., ali kako su doznali novinari talijanskog Il Posta, na temelju razgovora s novinarom koji je snimio sam video i humanitarnim radnicima na terenu, migranti su odbijali hranu u znak prosvjeda protiv zadržavanja na granici.
Je li ovo brod pun migranata iz Libije za Italiju?
Jedna lažna slika posebno je dobar primjer mema da je u tijeku invazija mahom muslimanskih migranata s Bliskog istoka i iz Afrike koji će zamijeniti domicilnu europsku populaciju. Radi se o fotografiji koju su desničari dijelili u brojnim europskim zemljama, uključujući i predsjednika talijanskog Senata Maurizija Gasparrija, pod lažnim objašnjenjem da se radi o brodu punom migranata iz Libije za Italiju. Fotografija je zapravo snimljena 1991., a prikazuje posljednji brod koji je isplovio iz Albanije, usred rušenja komunističkog režima Envera Hoxhe u toj zemlji, za Italiju.
Vrlo popularni lažni mem od 2015. do danas je onaj o mišićavim, "vojno sposobnim" muškarcima koji dolaze u Europu "voditi vjerski rat", dok mediji navodno pristrano prikazuju samo rijetke žene i djecu, a koji je ilustriran fotografijama migranata koji izgledaju kao bodibilderi. Međutim,. radi se o fotografijama iz Australije, i to iz 2013., objavljenima na australskom blogu, a identitet uhićenih muškaraca nikad nije definitivno utvrđen.
Primaju li migranti u Francuskoj 40 eura dnevno?
O migrantima se često šire i glasine vezane za izdašne socijalne beneficije koje navodno dobivaju u EU zemljama. U Francuskoj su tako članovi ekstremno desne Nacionalne fronte dijelili fotografiju kreditne kartice, tvrdeći da je to kartica koju dobivaju izbjeglice s 40 eura koje dobivaju dnevno.
Zapravo, kako je izvijestio francuski Les Obs, tražitelji azila dobivaju 6,80 eura džeparca dnevno, a ako nemaju osiguran smještaj onda dobivaju još 4,20 eura dnevno za stanarinu. Da bi neka izbjeglička obitelj dobivala približno 40 eura dnevno, morala bi imati osmero djece.
Zanimljivo je da se slične lažne vijesti šire i u Turskoj, gdje se širi objava u kojoj se tvrdi da sirijski izbjeglice u toj zemlji dobivaju plaću kroz tursku poštu. "Lijevo, Sirijci čekaju da dobiju plaću ispred poštanskog ureda... Desno, građani moje zemlje prodaju voće i povrće da zarade nekoliko novčića", stoji u komentaru tvita od 23. veljače 2017.
Zapravo, izbjeglice iz Sirije koji se kvalificiraju za socijalnu pomoć dobivaju je samo jednom godišnje - između 600 i 900 turskih lira, odnosno 130 do 200 eura. Ovu pomoć dobiva samo 50 tisuća od više od 2 i pol milijuna sirijskih izbjeglica, izvijestio je turski Teyit, na temelju podataka UNHCR-a.
A da lažne slike i vijesti o migrantima nisu ograničene na ovu stranu Atlantika, svjedoče i primjeri iz SAD-a, gdje se vrlo slična histerija širi oko migrantske karavane koja je iz Hondurasa preko Meksika krenula na stotinama kilometara dug put do američke granice, zahtijevajući da ih se pusti u SAD.
New York Times tako u vlastitom istraživanju ovih lažnih vijesti, objavljenom prošlog tjedna, među ostalim navodi primjer fotografija okrvavljenih meksičkih policajaca koji su navodno nastradali u sukobima s agresivnim migrantima pri proboju granice između Gvatemale i Meksika. No, već pogađate, fotografije ustvari zapravo nemaju veze s migrantima - snimljene su na studentskim prosvjedima u Meksiku 2012.