Dana 21. kolovoza 1959. američki predsjednik Dwight D. Eisenhower potpisao je proklamaciju kojom su Havaji službeno postali 50. savezna država Sjedinjenih Američkih Država. Bio je to završetak procesa koji je trajao desetljećima, ali i posljednje veliko teritorijalno proširenje SAD-a.
Havaji su pritom posebni među američkim saveznim državama. Smješteni su usred Tihog oceana, oko 3900 kilometara od zapadne obale SAD-a, i jedina su savezna država koja se u cijelosti nalazi izvan Sjeverne Amerike. Ujedno su i jedina američka savezna država sastavljena isključivo od otoka.
Od neovisnog kraljevstva do američkog teritorija
Povijest Havaja prije ulaska u SAD znatno je složenija od jednostavne priče o priključenju. Polinežani su otoke naselili stoljećima prije dolaska Europljana, a početkom 19. stoljeća kralj Kamehameha I. ujedinio je glavne havajske otoke u jedno kraljevstvo.
Tijekom 19. stoljeća američki gospodarski i politički utjecaj na otočju neprestano je rastao. Posebno su moćni postali vlasnici plantaža šećerne trske, među kojima je bilo mnogo Amerikanaca. Godine 1893. skupina američkih i europskih poslovnih ljudi sudjelovala je u rušenju kraljice Liliʻuokalani, posljednje havajske monarhinje.
Uloga Sjedinjenih Država u tom događaju ostala je kontroverzna. Američki Nacionalni arhiv navodi da je kraljica svrgnuta uz potporu američkog ministra na Havajima i američkih marinaca. Mnogi domorodački Havajci protivili su se pripajanju SAD-u, a više od 21 tisuće njih potpisalo je 1897. peticiju protiv aneksije.
Unatoč protivljenju, SAD je Havaje 1898. anektirao, između ostalog i zbog njihova velikog strateškog značaja tijekom Španjolsko-američkog rata. Dvije godine poslije postali su organizirani američki teritorij.
Pearl Harbor promijenio je važnost Havaja
Položaj usred Pacifika učinio je Havaje izuzetno važnima za američku vojsku. To se dramatično pokazalo 7. prosinca 1941., kada je Japan napao američku pomorsku bazu Pearl Harbor na otoku Oʻahuu. Napad je izravno doveo do ulaska SAD-a u Drugi svjetski rat.
Nakon rata sve je snažniji bio i pokret za pretvaranje Havaja u punopravnu saveznu državu. Stanovnici američkog teritorija imali su američko državljanstvo, ali nisu uživali sva politička prava stanovnika saveznih država. Primjerice, njihov predstavnik u Zastupničkom domu nije imao pravo glasa.
Havajska kandidatura dugo je nailazila na otpor u Kongresu. Razlozi su bili politički, ali i rasni. Havaji su imali izrazito raznoliko stanovništvo, uključujući velik broj ljudi azijskog podrijetla, a dio američkih političara protivio se njihovu primanju u Uniju. Hladni rat i golema strateška važnost Pacifika s vremenom su ipak ojačali argumente zagovornika državnosti.
Stanovnici su velikom većinom glasali za ulazak u SAD
Američki Kongres konačno je početkom 1959. odobrio Hawaii Admission Act, a Eisenhower ga je potpisao 18. ožujka.
Odluka nije donesena samo u Washingtonu. Na Havajima je 27. lipnja održan referendum na kojem je velika većina birača podržala državnost. Nakon ispunjavanja propisanih uvjeta Eisenhower je 21. kolovoza potpisao Proklamaciju 3309, kojom su Havaji i formalno primljeni u Uniju "na ravnopravnoj osnovi s ostalim državama".
Havaji su tako postali 50. američka savezna država, samo nekoliko mjeseci nakon Aljaske, koja je u siječnju iste godine postala 49.
Ulazak Havaja zahtijevao je i promjenu jednog od najpoznatijih američkih simbola. Američka zastava dobila je pedesetu zvijezdu, a nova verzija s 50 zvijezda službeno je ušla u uporabu 4. srpnja 1960. godine. To je ista osnovna verzija zastave koju SAD koristi i danas.
Državnost ni danas nije potpuno neproblematična tema
Referendum iz 1959. pokazao je vrlo snažnu podršku državnosti među tadašnjim biračima, ali šira povijest odnosa Havaja i Sjedinjenih Država ostaje osjetljiva tema.
Posebno među dijelom domorodačkog havajskog stanovništva i danas postoje pokreti koji naglašavaju gubitak havajskog suvereniteta, rušenje monarhije i spornu aneksiju krajem 19. stoljeća. Zbog toga se 21. kolovoza može promatrati istodobno kao datum nastanka moderne savezne države Havaji i kao završetak mnogo duljeg, politički složenog procesa američkog preuzimanja otočja.