UMIROVLJENI admiral i ratni načelnik tadašnje Obavještajne službe admiral Davor Domazet Lošo, na svjedočenju generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu prije nekoliko dana je rekao kako 1993. godine nije došlo do ratnog okršaja između pripadnika Hrvatske vojske i kanadskog bataljuna mirovnih snaga UNPROFOR-a.
Događajima iz 1993. jučer i danas bavi se nekoliko kanadskih listova, od kojih neki za ubijanja srpskih civila u Medačkom džepu prozivaju umirovljenog admirala Davora Domazeta Lošu i kosovskog premijera Agima Cekua, ratnog zapovjednika u Hrvatskoj vojsci.
Domazetova opaska odnosila se na svjedočenje o događajima iz jeseni 1993. godine i akciji Medački džep u kojoj su združene snage hrvatske vojske i policije oslobodile sela Divoselo, Čitluk i Počitelj iz kojih su nekoliko mjeseci gađani Gospić i hrvatski položaji oko tog grada. Admiral je također svjedočio o svojim saznanjima vezanim uz optužbe protiv dvojice hrvatskih generala koje se tereti po zapovjednoj odgovornosti za ratne zločine počinjene u akciji Medački džep.
Ova je priča zanimljiva i zbog činjenice da su Kanađani prije pet godina odlikovali 2. bataljun Princeza Patricia Kanadskog lakog pješaštva (2PPCLI), za "iznimno služenje kanadskih snaga u vrijeme sukoba pod izravnom vatrom".
Kanadski list "Ottawa Citizen", koji je kanadskoj javnosti prije 11 godina otkrio priču o događajima iz 1993., u jučerašnjem izdanju prenosi tvrdnje admirala Domazeta Loše u kojima ovaj negira sukob hrvatskih s kanadskim vojnicima, te se posebice osvrće na podatak da je u sukobu ubijeno 26 protivničkih vojnika.
Domazet Lošo je tada rekao kako, ako je i bilo sukoba, u njemu nisu poginuli hrvatski vojnici te je implicirao da su Kanađani možda pobili Srbe s medačkog područja.
"Znali smo na koga pucamo, a Hrvati su znali gdje se nalazimo"
Međutim, "Ottawa Citizen" je razgovarao s umirovljenim pukovnikom Jimom Calvinom
koji je na Lošine opaske odgovorio kako su kanadski vojnici "dobro znali na koga pucaju".
"A Hrvati su točno znali gdje se mi nalazimo. Sada samo pokušavaju prekrojiti povijest. Nad time nemam kontrolu." - kazao je Calvin kanadskim novinama koje podsjećaju kako je nakon objavljivanja priče 1996., Odbor kanadskog parlamenta 1998. istražio slučaj i proveo saslušanja vojnika koji su sudjelovali u okršaju.
Šest godina kasnije tadašnja Generalna guvernerka Kanade Adrienne Clarkson, odlikovala je pripadnike 2. bataljuna Princeza Patricia zbog njihovih zasluga protiv Hrvatske vojske i njihovih zasluga u zaustavljanju HV-a u pokušajima ubijanja srpskih civila i uništavanja sela na medačkom području.
Kanađanima se odličjem također odaje priznanje za "iznimno služenje Kanadskih snaga u vrijeme sukoba pod izravnom vatrom".
"Arogancija kanadskog pukovnika i kriminalna Hrvatska vojska"
Domazet Lošo je na svjedočenju kazao kako je pukovnik Calvin na jednom sastanku bio arogantan, te je odavao dojam kao da Hrvatsku vojsku smatra skupinom kriminalaca. Kanadski pukovnik odgovara pak kako se ne sjeća sastanka s Lošom te odbacuje navode da je bio arogantan.
Calvin se slaže kako je moguće da je akciju Hrvatske vojske nazvao kriminalnom, osobito nakon što su kanadski mirovnjaci u selima medačkog džepa otkrili mrtve civile i srušene sve kuće u trima selima medačkog džepa.
"Kao Kanađani vjerujemo da se vojnici bore protiv vojnika, a ne ubijati nevine civile." - kaže Calvin.
"Ottawa Citizen" piše kako su kanadski UNPROFOR-ci snimili kuće zahvaćene plamenom i tijela pobijenih seljana kako bi imali dokaze o hrvatskim ratnim zločinima. Ubijeni, uključujući starije žitelje, bili su upucani u potiljak, prerezanih vratova ili su iskrvarili do smrti.
"Govorimo o hrvatskim građanima srpskog porijekla koji su etnički očišćeni", napominje Calvin te dodaje kako je među ubijenima bilo ljudi koji su na tom prostoru imali svoju zemlju još prije više od 300 godina.
Domazet Lošo je bio odgovoran
Pukovnik Calvin kaže kako su hrvatski mediji bili ti koji su svojedobno izvijestili da je u sukobu s vojnicima UNPROFOR-a bilo 26 ubijenih i ranjenih hrvatskih vojnika, te je rekao kako misli da u njegovoj postrojbi nije bio niti jedan Kanađanin srpskog porijekla koji je služio na području Metka.
Kanadski list u nastavku teksta piše kako je odvjetnik generala Ademija na svjedočenju pokazao dokument koji dokazuje da je Domazet Lošo zapovjedio artiljerijski napad na Korenicu, a što je trebalo ići u prilog tezi da je zapovjedna nadležnost generala Ademija bila kontinuirano narušavana. Također, bivši načelnik Glavnog stožera general Petar Stipetić je tijekom svog svjedočenja rekao kako je Ademi u ono doba zatražio prestanak uništavanja kuća i pljačke u selima Medačkog džepa.
Stipetić je rekao i kako su na uništavanje i pljačke kuća upozorili pripadnici UN-a, zbog čega je general Ademi bio vrlo ljut. Stipetić je, piše kanadski list, sugerirao da je tada admiral Domazet Lošo bio odgovoran za događanja na području Gospića, od kojeg je Medak udaljen svega 15-ak kilometara.
Agim Ceku ostao nedodirljiv
Još jedan kanadski list "Chronicle Herald", piše o slučaju Medački džep, a zanimljivo je kako autor članka Scott Taylor ističe da niti jedan hrvatski zapovjednik nije izveden pred haški sud zbog zločina počinjenih u Medačkom džepu. Autor navodi kako su ipak u lipnju ove godine dvojica hrvatskih generala (Ademi i Norac) izvedena pred hrvatski sud, ali je "jedan od glavnih sudionika ostao nedodirljiv".
Riječ je o bivšem zapovjedniku u Hrvatskoj vojsci i današnjem kosovskom premijeru Agimu Cekuu, etničkom Albancu, koji je do sada uspio izbjegavati odgovornost za postupke svojih postrojbi iz rujna 1993., piše list.
U zaključku članka autor izražava nadu da će Kanada pružiti dokaze i svjedoke potrebne za osuđivanje Ademija, Norca i Cekua zbog gnjusnih zločina koje su počinili vojnici pod njihovim zapovjedanjem.
I.K.
Foto: I.L./AP