Opasni mulj mora se ukloniti na jedan od triju ekoloških načina - kompostiranjem ili spaljivanjem u spalionici otpada ili odlaganjem na sanitarnom odlagalištu. Budući da u Hrvatskoj nema ni odgovarajućega kompostnog postrojenja ni takve spalionice, "Duma koža" može ukloniti opasni otpad jedino izvozom, izjavila je za Hinu načelnica Odjela za informiranje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog planiranja Ida Mahetić.
Navela je da po odluci Europske unije mulj iz obradbe otpadnih voda i otpadna uštavljena koža (strugotine, obresci kože i špena) iako sadrže krom, ne spadaju u opasni otpad, no, dodala je, po hrvatskom Pravilniku o vrstama otpada to je opasan otpad.
Također je rekla da je u travnju 2002. "analiza eluata mulja otpadnih voda Duma kože i eluata otpadne kože" bila takva da je Ministarstvo dalo mišljenje po kojem se takva vrsta otpada može odlagati na odlagalište komunalnog otpada. Poslije je inspekcija zaštite okoliša posumnjala da tehnološkom otpadu nije određen ispravan ključni broj po katalogu otpada i u veljači ove godine privremeno je vlasniku otpada (Duma koži) i odlagalištu Ilovac u Karlovcu zabranila odlaganje, podsjetila je Ida Mahetić.
Nakon nove analize taj je otpad, po Pravilniku, razvrstan u opasni otpad te se kao takav ne može odlagati na odlagalište komunalnog otpada, rečeno je u Ministarstvu zaštite okoliša.