Foto: FAH
Iz Komisije upozoravaju kako Hrvatska kasni s razvojem digitalnog tržišta i da bi troškovi brzog interneta trebali biti 30 posto niži. Komisija je uputila službenu opomenu Hrvatskoj jer još uvijek nije prenijela te mjere u svoje zakonodavstvo.
Usto, Komisija je pozvala Hrvatsku i da ukine diskriminatorna pravila u pogledu ribolovnih dozvola. Godišnje ribolovne dozvole izdaju se samo osobama s prebivalištem u Hrvatskoj, dok drugi mogu dobiti jedino dozvole koje vrijede do 30 dana. Posjetitelji koji žele loviti ribu cijelu godinu moraju kupiti 12 mjesečnih dozvola što je 16 puta skuplje od godišnje dozvole. Komisija tu praksu smatra diskriminatornom i neusklađenom s Direktivom o uslugama.
Hrvatsku se uz Grčku, Irsku, Italiju i Portugal poziva da poboljša razmjenu informacija radi borbe protiv terorizma. Hrvatska još nije osigurala automatsku razmjenu podataka o DNK-u, otiscima pristiju te razmjenu podataka o registraciji vozila.
Devetnaest zemalja mora smanjiti troškove brzog interneta
Europska komisija zatražila je od Austrije, Belgije, Bugarske, Hrvatske, Cipra, Češke, Estonije, Finske, Francuske, Grčke, Mađarske, Latvije, Litve, Luksemburga, Nizozemske, Portugala, Slovačke, Slovenije i Ujedinjene Kraljevine da provedu mjere za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina. Tim se pravilima nastoji povećati dijeljenje i ponovna upotreba postojeće fizičke infrastrukture diljem različitih sektora (energetike, prometa itd.), dok bi troškovi uvođenja brzog interneta trebali biti do 30 % niži.
U ožujku 2016. Komisija je uputila službenu opomenu svim državama članicama koje dotad nisu prenijele mjere u svoje nacionalno zakonodavstvo, a nekoliko je njih naknadno obavijestilo Komisiju da su u potpunosti provele Direktivu. Pravilima o smanjenju troškova podupiru se strateški ciljevi u području povezivosti koje je Komisija nedavno predložila: do 2025. svi glavni pokretači socioekonomskog razvoja, kao što su škole, sveučilišta, istraživački centri, prometna čvorišta, svi javni pružatelji usluga, kao što su bolnice i uprave, te poduzeća koja se oslanjaju na digitalne tehnologije trebali bi imati pristup vrlo visokoj, gigabitnoj, povezivosti (koja korisnicima omogućuje preuzimanje/učitavanje 1 gigabita podataka u sekundi); svim europskim kućanstvima, u ruralnim ili gradskim područjima, trebala bi biti dostupna povezivost s brzinom preuzimanja od najmanje 100 Mbps, s mogućnošću prelaska na Gbps, a sva gradska područja te veće prometnice i željezničke linije trebali bi imati neprekinutu pokrivenost za 5G, petu generaciju sustavâ bežične komunikacije. Postavljen je privremeni cilj prema kojemu bi mreža 5G trebala biti komercijalno dostupna u najmanje jednom velikom gradu u svakoj od država članica do 2020.
Države članice trebale su do 1. siječnja 2016. prenijeti Direktivu u nacionalno zakonodavstvo. Za 19 članica ovo je posljednje upozorenje. Te države imaju rok od dva mjeseca kako bi Komisiju obavijestile o mjerama koje su poduzele za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravom EU-a; u suprotnom Komisija može odlučiti da ih, u skladu s pravilima EU-a o povredama propisa, uputi Sudu EU-a, kao i da predloži novčane kazne.
Komisija pozvala RH da ukine diskriminatorna ograničenja u pogledu ribolovnih dozvola
Europska komisija uputila je službeni zahtjev Hrvatskoj da prestane s provedbom diskriminatornih praksi u području godišnjih dozvola za sportski i rekreacijski ribolov. Godišnje ribolovne dozvole izdaju se samo osobama s prebivalištem u Hrvatskoj, dok drugi mogu dobiti jedino dozvole koje vrijede najviše 30 dana. Posjetitelj koji bi želio pecati cijele godine morao bi tako kupiti 12 mjesečnih dozvola, što je 16 puta skuplje od godišnje dozvole. Komisija tu praksu smatra diskriminatornom i neusklađenom s Direktivom o uslugama (Direktiva 2006/123/EZ), slobodom pružanja usluga i načelom nediskriminacije iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije (članci 18. i 56. Ugovora).
Hrvatska nije dostavila dokaze o tome da osobe koje nemaju prebivalište u Hrvatskoj svojim ribolovnim aktivnostima iskorištavaju hrvatske resurse više od osoba koje imaju prebivalište u toj zemlji ili da te osobe predstavljaju veći rizik za očuvanje stokova. Stoga nema opravdanja za poduzimanje mjera samo na štetu osoba koje nemaju prebivalište u Hrvatskoj. Komisija upućuje zahtjev hrvatskim tijelima u obliku obrazloženog mišljenja. Hrvatska ima rok od dva mjeseca kako bi obavijestila Komisiju o mjerama koje je poduzela za rješavanje tog pitanja. U protivnom je Komisija može uputiti Sudu Europske unije.
Jačanje razmjene informacija radi borbe protiv terorizma i teških kaznenih djela
Prümskim odlukama (odluke Vijeća 2008/615/PUP i 2008/616/PUP) uvedeni su postupci za brzu i učinkovitu razmjenu podataka među državama članicama u posebnim područjima. U Okviru iz Prüma utvrđuje su pravila kojima se državama članicama omogućuje uzajamno pretraživanje datoteka za analizu deoksiribonukleinske kiseline, sustava za identifikaciju otisaka prstiju i baza podataka o registriranim vozilima.
Države članice trebale su u potpunosti provesti Prümske odluke do kolovoza 2011. Europska komisija danas je odlučila uputiti službene opomene Grčkoj, Hrvatskoj, Irskoj, Italiji i Portugalu zbog nepoštovanja Prümskih odluka. Te države članice još nisu osigurale automatsku razmjenu podataka u barem dvije od tri kategorije: podaci o DNK-u, podaci o otiscima prstiju i nacionalni podaci o registraciji vozila.
To su prvi postupci zbog povrede propisa pokrenuti za takozvani „bivši instrument trećeg stupa” u području policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima. Komisija je 1. prosinca 2014., pet godina nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona, stekla pune ovlasti za izvršavanje zakonodavstva u ovom području. Predmetne države članice sada imaju dva mjeseca da odgovore, a nakon toga Komisija može odlučiti da im pošalje obrazloženo mišljenje. Provedba Prümskih odluka važan je element Europskog programa sigurnosti iz 2015. godine, navode iz Europske komisije.