Konferenciju su organizirali Europska komisija i talijansko predsjedništvo EU, a deklaraciju je potpisalo svih 36 europskih i mediteranskih zemalja, uključujući i Rusiju te Japan, čija flota lovi na otvorenom moru Sredozemlja.
Ministri okupljeni na skupu u Veneciji u deklaraciji su se suglasili da Opća komisija za ribarstvo na Sredozemlju (GFCM) preraste u regionalnu organizaciju za ribarstvo. Odlučeno je da znanstveni odbor GFCM, sačini konkretne prijedloge sa znanstvenim procjenama ugroženih fondova do listopada 2004.
Pitanje proglašavanja zaštićenih ribolovnih zona, riješeno je u čl. 10 Deklaracije u kojem se ističe da će njihovo stvaranje omogućiti poboljšanje zaštite i kontrole ribarenja i time pridonijeti boljem upravljanju resursima i borbi protiv ilegalnog ribarenja. Istodobno se preporuča "detaljno razmatranje modaliteta za proglašenje zona koje uzima u obzir presedane i koristi usklađen i regionalni pristup prilagođen potrebama ribarstva i utemeljen na dijalogu i koordinaciji".
"Bez proglašenja zaštićenih ribolovnih zona neće biti značajnijeg napretka u upravljanju", rekao je Fischler i naglasio da duh suradnje iz Venecije mora biti temelj dijaloga o širenju jurisdikcije.
"U području kao što je Sredozemlje s podijeljenim resursima i jakim povijesnim vezama među susjedima, problemi se ne mogu rješavati jednostranim akcijama", rekao je Fischler, aludirajući na hrvatsko širenje jurisdikcije u Jadranu i moguće slične poteze drugih. To bi bilo trošenje vremena, energije i resursa, dodao je.
Hrvatska, koja je u Veneciji bila izložena neizravnim kritikama zbog "jednostranog" proglašenja zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa, nije ih pošteđena ni na završnoj konferenciji za novinare, kada je i prvi put izravno prozvana.
Talijanski podtajnik za ribarstvo Paolo Scarpa Bonnano rekao je, odgovarajući na pitanja novinara, kako misli da problem postoji i da će hrvatska vlada morati prihvatiti multilateralan pristup u njegovu rješavanju.
"Mislim da hrvatska vlada, s čijim smo predstavnicima u Veneciji razgovorali, mora prihvatiti da pristup u rješavanju problema mora biti multilateralan. Unilatelarna akcija će, ako se provede, dovesti do značajnih uznemirujućih pomaka", rekao je Scarpa.
Hrvatska je provedbu svoje odluke odgodila do 3. listopada 2004. Zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović, rekao je da hrvatsko izaslanstvo "ima razloga za zadovoljstvo" ishodom Konferencije.
Premda je bilo aluzija de je trebalo voditi više računa o koordiniranju, Hrvatska na konferenciji ni jednom nije izravno prozvana. S druge strane mislim da se cijenilo da Hrvatska, iako je išla na širenje nacionalne jurisdikcije, ostavila ovih godinu dana kako bi provela neke inicijative, uključujući i subregionalni sastanak u Zagrebu, kazao je.
Talijanski podtajnik Scarpa je rekao kako još "nije odlučeno da li će se predložena jadranska konferencija održati u Rimu, Zagrebu ili u Sloveniji".
Hrvatsko izaslanstvo je u Veneciji dogovorilo nastavak bilateralnih razgovora sa Italijom i Slovenijom, a sve jadranske zemlje pozvalo na subregionalni sastanak u Zagrebu.
Također je dogovoreno reaktiviranje Mješovite hrvatsko-talijanske komisije za ribarstvo.
Dok Venecijanska deklaracija tek treba biti pretočene u konkretne akcije, svoj doprinos zaštiti ugroženih ribljih fondova u Sredozemlju ovoga tjedna je dala Međunarodna komisija za zaštitu atlantske tune (ICCAT) uvođenjem potpune zabrane plutajućih mreža za lov tune i igluna, koje se puštaju niz morske struje a dugačke su više kilometara. Zabrana važi za sve članice ICCAT-a.