BRITANSKA kraljica odobrila je suspenziju parlamenta, kako je to i zatražio britanski premijer.
Parlament će biti suspendiran od 9. rujna do 14. listopada.
Tada bi se trebao održati kraljičin govor u kojemu će iznijeti planove vlade za Brexit, kao i za, prema Johnsonovim riječima, "hrabru i ambicioznu domaću zakonodavnu agendu za preporo naše zemlje nakon Brexita".
Rok za Brexit je, podsjetimo, 31. listopada.
Johnsonov šokantni potez izazvao je lavinu negativnih reakcija.
Lavina negativnih reakcija
Konzervativni zastupnik i protivnik Brexita u kampanji pred referendum 2016., Dominic Grieve, nazvao je ovo "nečuvenim potezom" koji će dovesti do "pada vlade". Bivši ministar financija Phillip Hammond opisao je pak suspenziju parlamenta kao "ustavni skandal".
Predsjednik Laburističke stranke i lider oporbe Jeremy Corbyn rekao je da je "zgrožen bezobzirnošću Johnsonove vlade, koja govori o suverenitetu, a želi suspendirati parlament kako bi izbjegla nadzor svojih planova za bezobzirni Brexit bez dogovora". Opisao je to kao "prijetnju demokraciji".
Predsjednik donjeg doma parlamenta John Bercow rekao je da mu iz vlade nisu najavili da će suspendirati parlament i dodao da bi "suspendiranje parlamenta bio prijestup protiv demokratskog procesa".
Objavljeno je i pismo koje je Johnson poslao parlamentu, u kojem je potvrdio da je jutros osobno razgovarao s kraljicom Elizabetom i da je od nje zatražio da se trenutno zasjedanje parlamenta završi u drugom tjednu rujna, a da se novo zasjedanje sazove tek 14. listopada, na dan kraljičinog govora.
Johnson brani svoju odluku tvrdnjom da ne želi čekati do nakon Brexita da bi nastavili sa svojim planovima koji će odvesti zemlju naprijed. Umjesto toga, premijer inzistira na tome da će zastupnici imati "sasvim dovoljno vremena" da raspravljaju o Brexitu.
"Potpuno je netočno" da je suspenzija motivirana željom da se progura Brexit bez dogovora, tvrdi Johnson.
Bivši premijer već zaprijetio tužbom zbog suspenzije parlamenta
BBC-ova politička urednica Lara Kuenssberg javlja da je samo manji broj ministara znao unaprijed za plan svog premijera te da će potez zasigurno izazvati golemi politički sukob.
Ideja suspenzije parlamenta već se neko vrijeme spominje u britanskim kuloarima, a u javnosti je, razumljivo, izazvala poprilične kontroverze. Kritičari tvrde da će ovakav potez spriječiti parlament da sudjeluje u demokratskom procesu oko Brexita.
Više istaknutih javnih ličnosti u zemlji, uključujući bivšeg premijera Johna Majora, već je zaprijetilo da će tražiti od suda da zaustavi suspenziju. Štoviše, glasnogovornica Škotske nacionalističke stranke (SNP) Joanna Cherry već je podnijela tužbu škotskom sudu.
>> Reakcije na skandaloznu odluku Borisa Johnsona: "Ovo je objava rata"
Što je prorogacija?
Doduše, procedura suspenzije parlamenta nije nepoznata u britanskoj demokraciji. Ima i svoj termin - prorogacija. Ustvari, prorogacija se obično događa svake godine, obično u travnju ili svibnju, kada završava godišnje zasjedanje parlamenta. Od trenutka prorogacije do novog zasjedanja parlamenta ne odvijaju se rasprave ni glasanje, a svi zakonski prijedlozi koji su bili u proceduri poništavaju se, osim ako budu prebačeni u sljedeće zasjedanje. Zastupnici zadržavaju svoja mjesta.
To je pak drukčija procedura od raspuštanja parlamenta, što se događa prije izbora. Prorogacija nije ovlast zastupnika, već same kraljice. Ona, kao uglavnom ceremonijalna figura koja ne drži stvarnu vlast.
Posljednji put kad se nešto slično dogodilo bio je, kako piše BBC, 1948. Tada je kralj također prorogirao parlament na zahtjev vlade, kako bi zaobišla otpor Doma lordova (gornjeg doma britanskog parlamenta, s doživotnim zastupnicima i znatno manjim političkim ovlastima od Doma pučana) svom zakonu o parlamentu.
Tu je i još jedan problem: vlada bez parlamenta ne bi mogla donositi zakone kojima bi se ublažile štetne posljedice Brexita bez dogovora.
S druge strane, pristaše Johnsona tvrde da je ovo jedini način da se volja naroda, izražena na referendumu 2016., zaista ispoštuje i da Velika Britanija iziđe iz EU-a do 31. listopada.