Čileanski predsjednik je rekao da se "ništa nije moglo postići lako, a povijest je nesmiljena, složena i puna žrtvovanja".
"No, ovdje stoji današnja Hrvatska. Ovo je prostor u kojem treba stvoriti bit politike, odnosno graditeljicu sloboda, mogućnosti, novih prostora i ostvariti snove", dodao je Lagos Escobar.
On je u svom govoru podsjetio na brojne hrvatske iseljenike koji su, nakon prvih doseljavanja u drugoj polovici 19. stoljeća, u velikoj mjeri sudjelovali u razvoju Čilea. "Od sjevera i juga započinje razvoj i procvat prezimena, koja mi katkad teško izgovaramo, ali koja su tijekom nekoliko desetljeća u potpunosti postala čileanskima", rekao je Lagos Escobar.
Čileanski Hrvati u najvećem su broju porijeklom s uskog obalnog područja između Omiša i Boke Kotorske, a najviše s otoka Brača i Hvara. Zbog asimilacije i nedovoljnih statističkih podataka, nemoguće je pouzdano utvrditi koliko Hrvata živi u Čileu. Neke procjene govore da čak 200.000 stanovnika ima hrvatsko podrijetlo, no pretpostavlja se da tek nekoliko tisuća govori materinjim jezikom.
Govoreći o stanju u svijetu, Lagos Escobar je rekao da se "uočava rastuća proturječnost između dviju struja unutar svjetskih zbivanja: globalizacije i multilateralnosti".
"Prva se učvršćuje, no druga ne slijedi taj ritam, dapače, usporava se", kazao je čileanski predsjednik.
"Stoga smo zabrinuti zbog oslabljivanja multilateralnih napora glede skoro svih aspekata globalnog dnevnog reda", dodao je Lagos Escobar.
"Ne zatvaramo oči pred globalizacijom. No, ona je tu. Potrebno je razmotriti ovu novu stvarnost postavljajući ljudsko biće u središte velikih globalnih promjena", naglasio je Lagos Escobar.
Čileanski predsjednik sastao se uoči svog obraćanja zastupnicima s predsjednikom Hrvatskog sabora Vladimirom Šeksom. Lagos Escobar i Šeks ocijenili su da su hrvatsko-čileanski bilateralni odnosi vrlo dobri, pri čemu je kao posebna kvaliteta istaknut njihov kontinuitet koji je započeo i prije međunarodnog priznanja Hrvatske.
Šeks je tijekom razgovora naglasio da je Hrvatska vrlo ponosna na činjenicu da su hrvatski iseljenici dali važan obol napretku čileanskog društva, te je stoga zainteresirana za očuvanje spona hrvatske dijaspore u Čileu s matičnom državom.
On je isto tako izrazio nadu da će gospodarski odnosi dviju zemalja i dalje jačati, spomenuvši kao jedan od oblika suradnje mogućnost korištenja hrvatskih luka i slobodnih zona.
Govoru čileanskog predsjednika u Saboru prisustvovao je i predsjednik Stjepan Mesić, te brojni predstavnici diplomatskog zbora.
Lagos Escobar je prvi južnoamerički predsjednik u državnom posjetu Hrvatskoj. Kako je prema čileanskom ustavu ujedno i predsjednik vlade, njegov je dolazak u Hrvatsku također i prvi službeni posjet novoizabranoj hrvatskoj Vladi. Na dužnost predsjednika Čilea stupio je 2000. godine kao prvi socijalist na čelu države nakon nasilnog svrgavanja Salvadora Allendea 1973. godine.
Njegov posjet prati dvadesetak čileanskih novinara.
Tijekom popodneva sastat će se i s premijerom Ivom Sanaderom.
Čileanski predsjednik u petak će posjetiti Split i Brač, odakle potječe najveći dio hrvatskih iseljenika u Čile.
(Hina) dv br