Loše gospodarsko stanje u BiH potiče prostituciju

LOŠE gospodarsko stanje i opće siromaštvo uvjetovali su da Bosna i Hercegovina bude odredište, a ne više samo tranzitna točka trgovine ljudima koja podrazumijeva i prisilnu prostituciju, izjavila je u četvrtak u Sarajevu Helga Konrad, predsjedateljica radne skupine za borbu protiv trgovine ljudima.

Predsjedateljica te radne skupine koja djeluje u okviru Pakta stabilnosti u jugoistočnoj Europi, u Sarajevu je s predstavnicima vlasti BiH razmotrila mjere kojima bi se mogla spriječiti trgovina ljudima. Tom prigodom javnosti je predstavljeno i ovogodišnje izvješće o tom problemu što su ga zajednički sastavili Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (OESS), Fond za djecu Ujedinjenih naroda (UNICEF) te Ured visokog povjerenika za ljudska prava UN-a.

BiH u izvješću i dalje tretirana kao problematično područje iako je u odnosu na ranije godine došlo do promjena u oblicima i načinima na koji se trgovina ljudima obavlja kroz tu zemlju i unutar nje.

BiH je tako ranije bila isključivo područje u koje su pristizale žrtve trgovine ljudima gdje su bile prisiljene prostituirati se, mahom za potrebe stranih državljana angažiranih u BiH.

Ovogodišnje analize pokazuju, međutim, kako su domaće "mušterije" preuzele primat kao i to da se prostituira sve više domaćih žena i djevojaka.

Izvješće posebice problematičnom drži činjenicu da je među žrtvama trgovine ljudskim bićima u BiH sve više djece, a to je izravni rezultat siromaštva koje obitelji prisiljava na krajnje nepromišljene postupke.

Procjenjuje se da u cijeloj jugoistočnoj Europi među ukupnim brojem žrtava trgovine ljudima bude između 10 i 15 posto djece.

Almir Džuvo, koordinator državnog tima za borbu protiv trgovine ljudima, koji djeluje pri Vijeću ministara BiH, novinarima je kazao kako se procjenjuje da je kroz tu zemlju nakon rata prošlo oko 2000 žena i djevojaka koje su bile žrtve kriminalaca.

Istaknuo je da je rječ o samo malom udjelu u velikoj kriminalnoj mreži trgovine ljudima.

Kriminalci na tome godišnje zarade između pet i osam milijardi dolara pri čemu na posredovanju u prostituciji steknu samo tri do pet posto ukupnog iznosa.

Trenutačno u BiH, smatra Džuvo, djeluje između 300 i 400 prostitutki a one svoje usluge umjesto u barovima, koji su bili česta meta policijskih racija, sada nude po privatnim stanovima.

Džuvo je uvjeren da će policija vrlo brzo onemogućiti i taj oblik prostitucije a najavio je i izmjene postojećih zakonskih odredbi kojima bi se kazneno sankcionirali i oni koji traže usluge prostitutki.

(Hina) rm rt

Pročitajte više