HRVATSKU krajem ovoga tjedna očekuje vrlo dobra vijest u pogledu približavanja Europskoj uniji, izjavio je u ponedjeljak britanski ministar za Europu Dennis MacShane.
"Mislim da će krajem ovoga tjedna Hrvatska dobiti vrlo dobru vijest, kada Europa kaže jasno da formalnom početku posla pridruživanja EU-u kao kandidatska zemlja", rekao je MacShane prije početka rasprave o hrvatskoj kandidaturi na sastanku Vijeća ministara u Luxembourgu.
"Uvjeren sam da će sigurno do kraja ovoga desetljeća, a nadam se i puno prije, hrvatski premijer i ministar vanjskih poslova sjediti ovdje u Vijeću, a da će hrvatski građani birati svoje zastupnike u Europski parlament", zaključio je MacShane.
Vijeće ministara bez rasprave proslijedilo prijedlog COREPER-a
Ministri vanjskih poslova EUa proslijedili su bez rasprave, u ponedjeljak u Luxembourgu, neizmjenjeni, prošli tjedan usuglašeni, prijedlog zakljačaka Europskom vijeću, kojom se Hrvatskoj odobrava status kandidata, a kao vremenska odrednica za otpočinjanje pregovora navodi se početak sljedeće godine.
Prošli četvrtak je Odbor stalnih predstavnika (COREPER), kojeg čine veleposlanici zemalja i koji priprema sjednice Vijeća ministara usuglasio prijedlog zaključaka o Hrvatskoj.
O tom prijedlogu odlučit će šefovi država ili vlada 25 zemalja članica EU-a na summitu koji se održava u četvrtak i petak u Bruxellesu. Očekuje se da će Hrvatska biti na dnevnom redu u petak, drugi dan summita.
"Europsko vijeće je razmotrilo aplikaciju na temelju avisa i odlučilo da je Hrvatska zemlja kandidat za članstvo te da se pregovori o članstvu trebaju započeti", kaže se u nacrtu zaključaka za summit, koji su usuglašeni na COREPER-u.
"Europsko vijeće je odlučilo sazvati bilateralnu međuvladinu konferenciju s Hrvatskom početkom 2005. radi otpočinjanja pregovora. Prije pregovora, Vijeće će donijeti opći pregovorački okvir, uzimajući u obzir iskustvo iz petog proširenja. Europsko vijeće traži od Komisije da prije kraja svog mandata prezentira procjenu u tom smislu. Vijeće potvrđuje da će pregovori biti temeljeni na hrvatskim zaslugama i da će brzina ovisiti isključivo o hrvatskom napretku u ispunjavanju kriterija za članstvo. Kako bi se pripremili pregovori, posao bi trebao započeti dubinskim analitičkim pregledom acquisa, što se najbolje može provesti u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Hrvatskom", kaže se u nacrtu dokumenta, koji će se naći na stolu europskih čelnika.
Mandat sadašnjoj Komisiji istječe krajem listopada, što znači da bi se tzv "screening", detaljna analiza usklađenosti zakonodavstva s europskim, trebao obaviti do tada, a pregovori bi se vodili s novom Komisijom, koja će biti formirana u studenome.
Vijeće će također, prema dokumentu, zatražiti od Komisije da pripremi predpristupnu strategiju za Hrvatsku, uključujući potrebne financijske instrumente.
Na slovenski zahtjev u nacrt dokumenta je ubačeno i stajalište dogovoreno na sastanku državnih tajnika Hrvatske, Slovenije i Italije 4. lipnja u Bruxellesu. Na tom sastanku državni tajnici Slovenije i Italije pozdravili su, prema pisanoj izjavi usuglašenoj na sastanku, "odgodu svih aspekata Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa za zemlje članice EU-a te izrazili stajalište da bi se to trebalo primjenjivati dok se ne postigne zajednički sporazum u duhu EU-a, koji će uzimati u obzir interese susjednih zemalja iz EU-a". U izjavi se također navodi da je "Hrvatska potvrdila da tijekom toga razdoblja neće biti promjena sadašnjeg režima za zemlje članice EU-a u području Jadransko mora".
Na britanski zahtjev u prijedlog zaključaka ubačene su dvije rečenice iz Komisijina avisa o Hrvatskoj, objavljenog 20. travnja u Strasbourgu. "Vijeće naglašava da Hrvatska treba zadržati punu suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju i poduzeti sve potrebne mjere kako bi se locirao i isporučio u Haag preostali optuženik".
Druga rečenica, koja je ušla u prijedlog zaključaka, glasi: "Hrvatska treba učiniti dodatne napore na području manjinskih prava, povratka izbjeglica, reforme pravosuđa, regionalne suradnje i borbe protiv korupcije".
U nacrtu zaključaka stoji da bi hrvatsko stjecanje kandidatskog statusa trebalo "biti ohrabrenje za ostale zemlje zapadnog Balkana", čija je budućnost u Europskoj uniji. "Napredak pojedinih zemalja regije prema europskim integracijama teći će paralelno s regionalnim pristupom, koji ostaje bitni element politike EU-a", stoji u prijedlogu zaključaka. Prema pripremljenom prijedlogu od Hrvatske će se tražiti da "nastavi davati snažni doprinos razvoju tješnje regionalne suradnje na zapadnom Balkanu".
Konačnu odluku o Hrvatskoj donijet će Europsko vijeće, tijelo koje okuplja šefove država ili vlada na summitu u četvrtak i petak u Bruxellesu.