MAJKA troipolgodišnje curice s teškoćama u razvoju L. B. javila se Indexu te kazala da je ogorčena jer njezina kćerka nije primljena u vrtić Slavuj u Svetoj Nedelji, zbog čega je primorana svaki dan voziti 80 kilometara (dvaput po 40 km u oba smjera) u zagrebački Centar za autizam.
"Kćer je dobila odbijenicu na natječaju"
"Imam šestero djece, od toga njih dvoje najmlađih koji su u spektru autizma, radi se o dečku i curici. Dečko je visoko funkcionalan i morate duže razgovarati s njim da primijetite znakove autizma, dok kćer ima očitije znakove. On je u vrtić primljen, a kćer nije primljena", rekla je L.B.
"Za nju je stručni tim vrtića rekao da ne vjeruju da to bude išlo, da probam sa specijalnim ustanovama. Kontaktirala sam Centar za autizam u Zagrebu, uzeli su je na četiri dana tjedno. A što se tiče vrtića u Svetoj Nedelji, dobila je odbijenicu na natječaju. I to nije bila jedina. Ukupno četvero djece s teškoćama u razvoju nije primljeno", kazala je ona.
"Osjećam se bijedno, vozim je svaki dan u Zagreb"
"Za moju kćer je pisalo kako nije primljena jer "nisu osigurani specifični uvjeti". A radi se o djetetu s prednošću upisa. Ipak, razmatrala sam mogućnost da malenu prime barem petkom, da jedan dan ipak bude sa svojim vršnjacima u kontaktu. O tim mogućnostima sam se raspitivala u vrtiću", govori.
"U vrtiću su mi rekli da priložim što više dokumentacije kako bi postojala bolja šansa da se upiše. Umjesto da se pokuša pomoći pri upisima, oni meni govore o tome da se pribavi što više dokumentacije jer inače valjda nećemo proći", njezine su riječi.
"Osjećam se bijedno jer moje dijete nema nikakvu terapijsku, rehabilitacijsku podršku, nema pravo ići u vrtić, vozim je 80 kilometara svaki dan u Zagreb. Priča se godinama o centru za rehabilitaciju iako iza toga stoji to da se želi otvoriti logopedski kabinet, a logoped je za neverbalno dijete najmanji problem", dodaje.
Anonimno pismo: Zamjenik gradonačelnika je isticao da djeci s teškoćama u razvoju nije mjesto u vrtiću
Inače, radi se o vrtiću koji je u fokus zainteresirane javnosti dospio i nedavno nakon anonimnog pisma koje je objavljeno u Svetonedeljskom listu. U potpisu pisma stoji tek "zaposlenici Dječjeg vrtića Slavuj", a tema pisma jest izbor nove ravnateljice.
Sad, politički aspekt imenovanja na stranu, nas je zaintrigirao navod koji se tiče zamjenika gradonačelnika Svete Nedjelje Gabrijela Deaka. U pismu se navodi da je Deak na razgovorima s djelatnicima isticao da djeci s teškoćama u razvoju nije mjesto u vrtiću.
"Više puta je istaknuo da ta djeca trebaju biti u specijalnim ustanovama i da predstavljaju pretjerani trošak za grad. Na razgovorima je istaknuto i da bi vrtić trebalo privatizirati jer ne donosi profit", stoji u pismu.
"Vidim da je izašlo i pismo djelatnika vrtića u kojem se navodi da je gospodin zamjenik gradonačelnika Gabrijel Deak rekao da djeca s teškoćama u razvoju predstavljaju trošak za grad. Ako je to rekao, to je strašno da se govori da su moja djeca trošak, a u ovom gradu troše samo zrak koji udišu", govori L.B. za Index.
Grad: Deak se našao na udaru difamacijske kampanje
Tragom ovih navoda, obratili smo se Gradu Sveta Nedelja. Pitali smo je li zamjenik gradonačelnika Deak to izjavio i smatra li on da djeci s teškoćama u razvoju nije mjesto u vrtiću i da su trošak za grad.
"Grad Sveta Nedelja kontinuirano radi na poboljšanju uvjeta za odgoj i obrazovanje djece s poteškoćama u razvoju, čemu svjedoči i posljednji rebalans gradskog proračuna kojim je osigurano dodatnih 830 tisuća kuna za zapošljavanje deset novih odgajateljica u gradskom vrtiću."
Iz Grada Sveta Nedelja naveli su kako je odluka da, sukladno svojim kapacitetima, upisuju djecu s teškoćama u razvoju u vrtićke grupe s ostalom djecom stvorila tu potrebu za dodatnim odgajateljicama.
"Lokalni političari koji sad prozivaju gradsku vlast za nebrigu o djeci s poteškoćama u razvoju prozivali su nas upravo zbog dodatnih izdvajanja za plaće odgajateljica i nisu podržali rebalans proračuna, što je vidljivo i iz službenog zapisnika sa sjednice Gradskog vijeća", navodi se.
Dodaju iz Grada kako se zamjenik gradonačelnika Deak našao na udaru difamacijske kampanje kojoj je jedini cilj skupljanje političkih bodova preko leđa djece s poteškoćama u razvoju i njihovih roditelja.
"Odlučno odbacujemo tvrdnje da je zamjenik gradonačelnika na neprimjeren način komentirao djecu s poteškoćama u razvoju jer, što je vidljivo iz svih dosadašnjih poteza, ova gradska vlast čini sve da u okvirima mogućega osigura što bolje uvjete toj djeci."
"Smatramo da je instrumentalizacija najranjivijih u potpunosti neprihvatljiva i ne želimo sudjelovati ni u kakvom medijskom prepucavanju jer ono ne ide u korist djece s poteškoćama u razvoju i njihovih roditelja, već samo unosi nepotreban nemir u njihove živote", piše u odgovoru na upit Indexa.
"Ne miješamo se u odluke stručnog tima"
Ono što kao gradska vlast možemo jamčiti jest da ćemo nastaviti raditi na poboljšanju uvjeta, da razmišljamo i o financijskim naknadama za obitelji s djecom s poteškoćama u razvoju te smo, kao i dosad, otvoreni za razgovor s roditeljima i odgajateljima o tome kako unaprijediti skrb", piše u odgovoru.
Odgovorili su na pitanje koje se tiče slučaja djevojčice koja je primorana putovati s majkom u zagrebački Centar za autizam.
"Vezano uz slučaj koji navodite, gradska vlast ne miješa se u odluke stručnog tima koji i postoji kako bi donosio stručne procjene koje politika nema kompetencija donositi. Mi osiguravamo pretpostavke za upis djece s poteškoćama u razvoju u vrtić, a na stručnom je timu procjena tko udovoljava uvjetima upisa", naveli su.
Rešetar: Djeca s teškoćama u razvoju imaju prednost pri upisu
Obratili smo se i Suzani Rešetar, dopredsjednici Udruge Sjena, koja je podrška obiteljima djece s teškoćama u razvoju/osoba s invaliditetom. Ona nam je pojasnila više oko prednosti upisa djece s teškoćama u razvoju u predškolske ustanove.
"Tu je na snazi Pravilnik o predškolskom odgoju i obrazovanju i u članku 20. tog Pravilnika piše da prednost pri upisu djece u dječje vrtiće, koji su u vlasništvu jedinica lokalnih i područnih, odnosno, regionalnih samouprava ili u državnom vlasništvu, imaju i djeca s teškoćama u razvoju", rekla je.
Dodala je kako svaki vrtić ima interni pravilnik o upisu, ali i da djeca s teškoćama svejedno prednost pri upisu trebaju imati. Rekla je da je roditelj pri upisu u vrtić dužan donijeti dokumentaciju o obavljenim specijalističkim pregledima.
"Tu je i vrtićko povjerenstvo koje se sastaje i procjenjuje psihofizičko stanje djeteta i mogu donijeti zaključak. Moje dijete je primljeno s 2 i pol godine u vrtić kao dijete urednog razvoja. Od strane pedijatra nije prepoznat autizam. Nakon što je krenuo u vrtić, povjerenstvo me pozvalo i rekli su da su uvidjeli da dijete odstupa od razvoja vršnjaka i da bi trebalo napraviti preglede", govori.
"Često se roditeljima djece s autizmom zatvaraju vrata"
Napominje da je djevojčici iz Svete Nedjelje već sad dijagnosticiran autizam te da je dijete upućeno u Centar za autizam. Rekla je kako bi djevojčica trebala dobiti mjesto u vrtiću radi socijalizacije, bilo u redovnoj ili posebnoj skupini.
"To ona nije dobila. Po struci, po preporukama specijalista koji prate dijete, oni govore da se djevojčica treba uključiti u poluintegracijski dio, odnosno da je pola vremena u specijaliziranom vrtiću, a da je ostatak pri redovnom vrtiću radi socijalizacije s drugom djecom. U praksi, tri dana bi djevojčica išla na rehabilitaciju, a dva dana u tjednu u matični vrtić", navela je.
Ističe da se često događa da se roditeljima zatvaraju vrata kad kažu da njihova djeca imaju autizam. Napominje kako onda idu rečenice da se to dijete vodi među svoje, da se nemaju kapaciteti, kao niti potrebna edukacija, ali i da se kao u ovom slučaju "nemaju specifični uvjeti".
"Što to znači? Naša djeca nisu specifična djeca, ona imaju odstupanja, ali njima u vrtiću treba isto što i svakom drugom djetetu, mi pričamo o predškolskom uzrastu", govori ona te kaže da su ovakvi slučajevi česti i u Zagrebu.
Svoje riječi je potkrijepila navodima iz članka 17. Pravilnika o predškolskom odgoju i obrazovanju, koji kazuje da se u vrtićima programi za djecu predškolske dobi s teškoćama u razvoju organiziraju u posebnim uvjetima i da program propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
"Ovo je pokušaj diskriminacije"
"Ti individualno odgojno-obrazovni planovi znače da se tu dijete uči kako prati ruke, držati pribor za jelo, obući se, obući cipelice, itd. Drugim riječima, to se po zakonu mora raditi. Ne može vrtić reći da djevojčica ne može upisati vrtić jer se ne mogu osigurati specifični uvjeti. Moraju se osigurati", govori.
Istaknula je kako je Hrvatska ulaskom u Europsku uniju, ali i u skladu s odredbama Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, Konvencije UN-a o pravima djeteta i Europskom konvencijom o ljudskim pravima potpisala da je dužna provesti mjere za poticanje prijelaza s institucionalnih usluga na usluge zajednice.
"Članak 19. Konvencije UN- o pravima osoba s invaliditetom povezan je s deinstitucionalizacijom. Mi kao članica EU moramo ići ka tome da djecu mičemo iz institucija i što više je uključujemo u zajednicu. Ali, živimo u Hrvatskoj", rekla je.
"Prilikom izgradnje struktura za socijalnu skrb i potpora prikladnih za djecu s teškoćama, trebala bi nas voditi europska vrijednost o ljudskom dostojanstvu, jednakosti i poštivanju ljudskog prava. Zato ovo s djevojčicom u Svetoj Nedelji i jest pokušaj diskriminacije."
"Ako L.B. dođe u vrtić i vrtić joj kaže da njezino dijete ne može ovdje, to znači da se radi o pokušaju diskriminacije, kao i nad svom drugom djecom koju vrtić nije primio u potpunu integraciju ili poluintegraciju. Uzeli smo zdravu djecu, a ovih troje, četvero nećemo uzeti? Zato što očito ta djeca moraju biti u specijalnim vrtićima?" rekla je Rešetar.
"Što se tiče ovog slučaja, gdje bi ti roditelji trebali sa svojom djecom iz Svete Nedelje? U Zagreb? U drugi grad i moliti drugog osnivača vrtića da prime njihovu djecu? U Zagrebu je problem s upisom djece s teškoćama u vrtiće i škole. Ne želim zamisliti kako je to u manjim sredinama", zaključila je Rešetar.
"Od upisa u predškolski odgoj pa dalje u obrazovanje mi vodimo bitke jer čim kažemo "dijete s teškoćama", a posebno ako se radi o autizmu, dobijemo "ne može". Roditelji imaju pravo posumnjati da se nad njihovim djetetom vrši diskriminacija ako ono nije upisano u ustanovu jer ista nije osigurala uvjete i razumnu prilagodbu iako je zakoni obvezuju na to", dodala je.