Po njegovim riječima, za rješavanje problema korupcije treba puno toga napraviti, a kao prvo početi s redefiniranjem vrijednosnih kriterija i moralnih vrijednosti.
"Hrvatska vlada mora uvijek imati na umu da ju je narod izabrao da promiče javne interese, a ne stranačke ili privatne. Osim toga hrvatska vlada mora imati na umu da ju je narod izabrao da zemljom upravlja, a ne da ju rasprodaje", piše Babić, napominjući kako se povećanje društvenog blagostanja ostvaruje, ne samo povećanjem domaćeg proizvoda, nego i njegovom pravednijom raspodjelom.
Ni najveći ekonomski problem ? nezaposlenost ? ne može se, smatra Babić, eliminirati dok postoji korupcija. "Korupcija djeluje na povećanje troškova jer se uz cijenu plaća i provizija". Ona povećava neizvjesnost, što utječe na smanjenje poslovnih investicija, a time i na povećanje nezaposlenosti", piše, navodeći kako korupcija stimulira privrednike da iz "legalne" prelaze u "ilegalnu" ili "sivu" ekonomiju, što utječe na preraspodjelu dohotka i bogatstva (jer oni pošteni plaćaju porez i umjesto onih koji ga izbjegavaju), povećanje porezne presije, smanjivanje konkurentnosti hrvatskog izvoza, porast problema zaduženosti i td.
Tvrdi da korupcija raste sa smanjivanjem odgovornosti državnih dužnosnika, s porastom njihovih diskrecijskih prava, ali i s porastom stupnja monopolizacije u privredi, realnoj i financijskoj. Zato se borba protiv korupcije i mora voditi povećanjem odgovornosti svakog državnog dužnosnika (ne samo političke, nego i kaznene!) i demonopolizacijom hrvatske privrede, posebno financijskog sektora.
Veliki problem vanjske zaduženosti hrvatske privrede, koji je naročito eskalirao u razdoblju 2002.-2003., postao je najveće ograničenje za ekonomsku politiku u Hrvatskoj, ističe Babić, napominjući kako je Hrvatska postala visoko zadužena zemlja.
"Želimo li dug vratiti, morat će se smanjiti domaća potrošnja, ili povećati domaća proizvodnja, a da bi se povećala proizvodnja, potrebno je uvesti niz strukturnih promjena u proizvodnju", ističe i dodaje kako za učinkovitost poslovanja poduzeća, a time i cijele privrede, nije bitno vlasništvo, nego upravljanje.
Povećanje poreznih prihoda kojima se financiraju proračunski rashodi treba ostvariti povećanjem naplate poreza, a ne povećanjem poreznih stopa, smatra Babić.
"Smanjivanje budžetskih rashoda treba znatno pridonijeti smanjenju budžetskog deficita i povećanju nacionalne štednje, što je nužno za pokretanje privrednog razvoja i otplatu dospjelih inozemnih dugova", tvrdi.
Babić smatra racionalizaciju državne uprave prvim koraku u smanjivanju budžetskih rashoda. "Hrvatska je naslijedila glomaznu birokraciju iz socijalizma", navodi te napominje da kriterij otpuštanja zaposlenika u državnoj upravi "ne smije biti politička podobnost". "Otpustiti treba one koji ne žele ili ne znaju raditi, bez obzira na njihovu političku opredijeljenost", dometnuo je.
U sferi vanjske politike hrvatska vlada, kako ističe, mora konačno početi snažno štititi hrvatske nacionalne interese. "Ne smiju se prihvaćati nikakvi kompromisi koji su na štetu temeljnih hrvatskih nacionalnih interesa", smatra Babić.
Časopis za religijsku kulturu "Obnovljeni život" izdaje zagrebački Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove. Od 1919. do kraja Drugoga svjetskog rata izlazio je pod imenom "Život", a od 1971. pod sadašnjim imenom.