DVIJE godine nakon što je Slobodan Milošević umro u haškom zatvoru tijekom suđenja za ratne zločine i genocid, njegovi pristaše u Srbiji mogli bi pobijediti na parlamentarnim izborima 11. svibnja i na taj način preuzeti vlast te tako dramatično pogoršati odnose sa Zapadom, piše analitičar Associated Pressa Dušan Stojanović.
Dolazak "Miloševićevaca" na vlast povećao bi probleme Zapada na Balkanu, a njihov izborni uspjeh mogao bi bitno utjecati na to hoće li se Srbija opredijeliti za suradnju s Europskom unijom (EU) i Sjedinjenim Državama (SAD) ili će se zbližiti s Rusijom.
Bijes zbog zapadne podrške neovisnosti Kosova natjerao je mnoge od 6,7 milijuna glasača da daju podršku ultranacionalističkoj Srpskoj radikalnoj stranci (SRS) koja je prije nekoliko godina koalirala i vladala s Miloševićevom strankom. Predizborna istraživanja ukazuju na to da radikali imaju prednost od 100.000 glasova u odnosnu na opoziciju, koaliciju čije su prozapadnjačke težnje objedinjene pod nazivom "Za europsku Srbiju".
Srpski predsjednik Boris Tadić, lider proeuropske koalicije, ocijenio je kako je pred Srbijom težak izbor, povratak u izolaciju i nestabilnost ili zbližavanje s Europskom unijom i gospodarski oporavak zemlje.
Pobjeda nacionalista značila bi i nesuradnju Srbije u pogledu uhićenja preostalih optuženika za ratne zločine: Stojana Župljanina, Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Gorana Hadžića.
Bipolarizacija Srbije zbog Kosova
Tadić je u siječnju na predsjedničkim izborima tijesno pobijedio ultranacionalističkog protivnika Tomislava Nikolića, ali je Kosovo, kojega mnogi Srbi iz provincije smatraju kolijevkom srpstva, nakon toga proglasilo neovisnost te je ubrzo dobilo priznanje neovisnosti iz Washingtona i američkih ključnih saveznika u Europi dok je Moskva s druge strane poduprla Srbiju i njene stavove o cjelokupnosti teritorija.
To je treća geografska nesreća koja je zadesila Srbiju nakon raspada Jugoslavije, a kasnije i odcjepljenja Crne Gore 2006. godine.
Isti izvor prenosi ocjenu Međunarodne krizne skupine (ICG), koja je svojedobno priopćila da je "kosovsko proglašenje neovisnosti... uzrokovalo potrese kroz srpsku politiku i društvo polarizirajući ih u maniri koja nije viđena još od Miloševićeve ere".
Nadajući se da će pomoći Tadićevim pokušajima smirivanja nezadovoljstva oko problema Kosova, EU je prošli tjedan sa Srbijom potpisala Sporazum o pridruživanju i stabilizaciji (SSP) sa ciljem da srpskim biračima ukaže na prednosti glasanja za prozapadnjačke političare i stranke.
Međutim, predsjednička uloga Tadiću daje neznatne ovlasti u pogledu blokiranja poteza budućeg premijera i vladajuće stranke koje će na površinu isplivati nakon nedjeljnih izbora. Radikali pak kapitaliziraju svoju političku retoriku izgrađenu na ranjenom nacionalnom ponosu i razočarenju sa činjenicom da je u Srbiji 30 posto ljudi nezaposleno u vrijeme dok rastu cijene i korupcija u zemlji.
"Srbija više neće biti ponižena"
Militanti iz redova radikala svojedobno su predstavljali "čeličnu šaku" Miloševićevog etničkog čišćenja u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu. Bivši šef stranke Vojislav Šešelj nalazi se u pritvoru u Haagu, gdje mu se sudi pred UN-ovim sudom za ratne zločine.
Radikali su stranka koja inzistira na očuvanju Miloševićevog sna o "Velikoj Srbiji" sa ciljem teritorijalnog ujedinjavanja srpskih manjina u susjednim državama Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini sa Srbijom. Stranka se, također, zauzima da haški optuženici Radovan Karadžić i Ratko Mladić ne budu izručeni sudu koji ih tereti za ratne zločine, unatoč velikim međunarodnim pritiscima.
Međunarodna krizna skupina predviđa da bi pobjeda nacionalista u Srbiji potakla određenu količinu nasilja na Kosovu kao i potpomogla tenzije bosanskih Srba za konačnim odcjepljenjem iz sadašnjih granica BiH.
Predviđa se da će radikali, čak i ako osvoje većinu parlamentarnih mandata, ipak biti primorani na koaliciju s aktualnim premijerom na odlasku, Vojislavom Koštunicom, kako bi postigli parlamentarnu većinu.
12. svibnja - noćna mora ili...
Koštunica - koji je u međunarodnim okvirima postao poznat kao čovjek koji je predsjednikom postao tijekom demokratskog rasta Srbije, a nakon okončanja Miloševićeve vladavine - tijekom posljednjih godina postao je vatreni kritičar Zapada. Njegova retorika protiv kosovske neovisnosti općenito je prihvaćena kao najodgovornija za uništavanje američke ambasade u Beogradu i napade na ostale "Zapadne ciljeve" u srpskoj prijestolnici.
On tvrdi kako prošlotjedni sporazum s EU predstavlja prijevaru kojoj je cilj srpsko pristajanje na kosovsku neovisnost. Istodobno Koštunica se zalaže za dublje veze s Rusijom.
Kosovska neovisnost predstavlja vrlo osjetljivo pitanje zbog kojega si čak i umjereni političari poput Borisa Tadića ne mogu dopustiti da ih se shvati kao da nekome nude kompromis oko tog problema.
Vuk Drašković, nekadašnji ministar vanjskih poslova i vatreni Miloševićev oponent, je zabrinut mogućnošću da nova radikalna vlast "izgradi Berlinski zid" između Srbije i EU.
"Bila bi prava noćna mora da se probudim 12. svibnja i da tada vidim kako su se oni protiv kojih sam se borio 20 godina, vratili na vlast", zaključio je Drašković.
I.K./Associated Press
Foto: AFP