MINISTAR rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović izvijestio je da je do petka u 17 sati 43 tisuće poslodavaca, u sklopu prvoga paketa mjera za pomoć gospodarstvu, prijavilo za minimalne plaće 253 tisuće zaposlenika te istaknuo da nove najavljene mjere ne uključuju otpis poreza i doprinosa.
Aladrović je za RTL Danas izjavio da se podaci o prijavama sustavno prate, objasnio da se poslodavci mogu stalno prijavljivati online tijekom 24 sata, kao i e-mailom, a i fizički od 7 do 17 sati u uredima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ).
Na pitanje je li iznenađen brojnošću prijava, ministar je odgovorio da su prve projekcije Ministarstva govorile da će se pitanje i traženje minimalnih plaća odnositi na oko 500 tisuća zaposlenika. Dodao je kako kumulativno i očekuju da će biti toliko prijava te podsjetio da je za minimalne plaće predviđeno između četiri i šest milijardi kuna.
"Ono što nas na neki način raduje je da su isplate već krenule u srijedu, što znači da HZZ ažurno rješava zahtjeve i ne očekujemo veće tehničke poteškoće i smatramo da je bitno da se do faze isplate plaće za ožujak svima, koji naravno ispunjavaju uvjete, odobri isplata", rekao je ministar.
Novi paket mjera ne uključuje otpis plaćanja poreza i doprinosa
Kada je riječ o novom, drugom paketu mjera, a u kontekstu činjenice da prvi paket mjera pomoći gospodarstvu donosi odgodu plaćanja poreza, Aladrović je objasnio da se kroz prvi paket mjera željelo povećati likvidnost u gospodarstvu zbog novonastale situacije. Ponovio je kako je jedna od tih mjera i ona za minimalne plaće koja će u gospodarstvo dodatno ''gurnuti'' pet ili šest milijardi kuna.
Podsjetio je da druga od mjera iz prvoga paketa također povećava likvidnost odgodom otplate plaćanja poreza i doprinosa.
Na izravno pitanje hoće li novi - drugi paket mjera to uključivati, Aladrović je kratko odgovorio - u ovom trenutku ne.
Zakonske promjene samo uz suglasnost sve tri strane
Kad je riječ o promjenama primjene Zakona o radu, Aladrović je podsjetio da je danas održano Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) u kojemu su udruge poslodavaca i sindikata te vlada i ustvrdio da se nikakve izmjene u zakonodavnom okviru neće donijeti bez suglasnosti sve tri strane.
"Želim vrlo jasno definirati da u ovom trenutku pripremamo sve scenarije koji se mogu dogoditi uslijed pandemije koronavirusa koja je izazvala neke šokove i na ekonomskom tržištu, ali dok to ne predstavimo socijalnim partnerima i s njima ne iskomuniciramo u kojemu smjeru treba ići kako bismo ih definirali, odnosno redefinirali ako bude potrebno, prerano je govoriti o promjenama radno-pravnoga zakonodavstva", istaknuo je ministar.
Dodao je kako su, naravno, s jedne strane poslodavci koji bi htjeli da se maksimalno liberalizira tržište rada u ovim trenucima, a s druge su sindikati koji bi željeli ipak ostaviti restrikcije koje su u ovom trenutku na snazi. Zato, ocijenio je Aladrović, i dalje moramo pratiti na dnevnom nivou što se događa s gospodarstvom i ekonomijom i tada ćemo znati procijeniti kako ćemo mijenjati bilo koji zakonski propis ili uredbu, neovisno o kojem se resoru radi.
Na primjedbu novinara kako je premijer Andrej Plenković rekao da je sadašnja kriza gora od one iz 2008. i 2009., Aladrović je rekao kako je definitivna činjenica da je ova kriza uzrokovana medicinskim razlozima, odnosno virusom.
Smatra da je ovu krizu teško uspoređivati s bilo kojom drugom, ali da u ovom trenutku procjenjuju da ona može imati veće implikacije od gospodarske krize iz 2008.
"Ali ono što nama, ni bilo kome u svijetu nije poznato je do kada će kriza trajati i do kada će se širiti epidemija, a to su sve preduvjeti kako bismo mogli znati i kakve će biti njezine ekonomske reperkusije", rekao je
"Upravo zato moramo se pripremati za scenarij koji je nešto teži za ekonomiju i hrvatska vlada to odgovorno priprema", zaključio je ministar Aladrović.