Mladi u svijetu su sve nesretniji i zabrinutiji za svoju budućnost. Zašto?

Foto: Shutterstock

Nešto nije u redu s mladima između 15 i 24 godine diljem Europe, SAD-a i Australije.

Najnovije izvješće o sreći u svijetu pokazuje da se sve veći broj tinejdžera i mladih odraslih ljudi ne može nositi s nestabilnošću današnjih ekonomskih prilika, nesigurnosti pri pronalasku i zadržavanju posla te općenite neizvjesnosti i zabrinutosti za budućnost, piše Guardian.

Nesigurnost i neizvjesnost

Vjeruje se da društvene mreže imaju značajnu ulogu u snižavanju samopouzdanja te štete mentalnom zdravlju mladih ljudi. No nedostatak kvalitetnog obrazovanja, razvoja vještina i priuštivog stanovanja je ono što zaista djeluje iznimno negativno na zadovoljstvo mladih.

Izvješće je pokazalo da mladi ljudi sve više nalikuju svojim roditeljima, koji su uvijek govorili da su iscrpljeni i opterećeni životnim brigama. Akademsko obrazovanje više nije jamstvo financijskog i psihološkog blagostanja, a oni koji nisu visokoobrazovani prepušteni su sami sebi s ograničenim pristupom daljnjem usavršavanju koje bi im moglo podići društveni položaj, prihode i samopoštovanje.

“Mlade odrasle osobe pogađa sa svih strana toksična kombinacija loših socijalnih politika države za mlade, krize dostupnosti priuštivog stanovanja, stagnirajućih plaća i visokih troškova života", rekli su iz dobrotvorne organizacije Intergenerational Foundation.

"Nije ni čudo što njihova generacija ima neviđeno loše razine mentalnog zdravlja kad njihova budućnost izgleda tako mračno", dodali su.

Nesretniji od svojih roditelja

Mladi sve više izjavljuju da su nesretni, čime se u tom dijelu smanjuje jaz između mladih i sredovječnih, a samo starije generacije prema izvješću prijavljuju najviše razine životnog zadovoljstva. To nije čudno s obzirom na to da su roditelji današnjih tinejdžera i mladih živjeli u doba gospodarskog blagostanja, jake socijalne države i ekonomske sigurnosti. 

Bogatstvo prikupljeno tijekom života sa sobom donosi osjećaj blagostanja, kao i viši prihodi, koji su se također poboljšali za većinu ljudi koji su pred mirovinom ili već primaju svoju mirovinu. Mirovinski programi koje sponzoriraju države uvelike su zaštićeni od inflacije, što znači da su se prosječne razine siromaštva smanjile među starijima od 65 godina.

Iako, valja spomenuti da to nije slučaj za sve europske zemlje gdje i dalje postoji ogromna diskrepancija između primjerice nordijskih zemalja i zemalja južne i jugoistočne Europe gdje je standard umirovljenika znatno manji. No i tamo mladi prijavljuju veće nezadovoljstvo i zabrinutost nego njihovi roditelji.

Slabi socijalni programi svojim niskim postavljenim cenzusom mnogim mladim ljudima s primanjima tik iznad granice siromaštva uskraćuju pomoć i potpore koje također igraju veliku ulogu u (ne)postizanju elementarnog životnog zadovoljstva.

40 pokazatelja kvalitete života

Unicef je još 2007. objavio 40 kriterija po kojima se ocjenjuje kvaliteta života, posebice kod mladih, a to su među ostalima rizik od siromaštva, obiteljski odnosi, zdravlje i sigurnost, obrazovanje i osjećaj sreće. U svim ti pokazateljima kod mladih je ljudi na Zapadu zabilježen pad uz narušavanje mentalnog zdravlja i općeg osjećaja nesigurnosti i zabrinutosti.

Unicef ​​je zaključio da su mladi najnesretniji u industrijaliziranom, brzom i potrošački nastrojenom svijetu, a za to je okrivio nedostatak kvalitetnih međusobnih odnosa te roditelje koji u odgoju sve manje vremena provode u razgovoru s djecom, što ima poguban utjecaj na njihovo odrastanje i nošenje s životnim nedaćama.

Najnovije izvješće o sreći u svijetu znak je upozorenja vladama koje ignoriraju potrebe mladih i ne rade dovoljno za dobrobit mlađih generacija. Ako se mladi ljudi ne mogu etablirati na radnom mjestu, priuštiti pristojan dom, imati vremena za prijatelje i obitelj te nisu ekonomski osigurani, posljedice će biti još neugodnije. 

Pročitajte više